Na novčanom tržištu ponuda viškova likvidnosti i ovoga je tjedna ostala skromna, pa je i dalje dio potražnje ostao nepodmiren. Stoga se početkom ovog tjedna dio tržišnih sudionika okrenuo korištenju lombardnih kredita. Ipak, već sredinom tjedna na tržištu je zabilježena smanjena potražnja za dodanom likvidnošću, a zabilježen je i pad kratkoročnih kamatnih stopa (ZIBOR za prekonoćne pozajmice spustio se do 7%).

Unatoč povlačenju dijela likvidnosti iz sustava (183 milijuna kuna) nakon redovite obratne repo aukcije te aukcije trezorskih zapisa prinosi su nastavili padati, čemu je pridonijelo smanjenje gotovog novca u optjecaju s jenjavanjem turističke sezone. Nadalje, pad prinosa na novčanom tržištu bio je i očekivan obzirom na ulazak u razdoblje od dva tjedna do kraja tekućeg održavanja obvezne pričuve. Nakon dva tjedna održana je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija na kojoj su upisani ponovno samo jednogodišnji trezorski zapisi. Kunski jednogodišnji prinosi su se zadržali na 7,80% dok su isti za trezorce izdane u eurima pali na 7,5%.

Upisano je 140 milijuna kuna (planirano 100 milijuna kuna) na godinu dana te 21 milijuna eura (planirano 20 milijuna eura) istog dospijeća. Još jednom povećani interes za trezorskim zapisima s valutnom klauzulom ne iznenađuje obzirom da je, uz povećanu averziju prema riziku, prisutan i relativno veliki kamatni spread u odnosu na euribor. Interes banaka na ovotjednoj redovitoj obratnoj repo aukciji bio je tek nešto niži u usporedbi s prethodnim tjednom, pa je s prihvaćanjem 40% bankovnih ponuda odnosno plasmanom 2,65 milijardi kuna središnja banaka osiromašila sustav za 73,6 milijuna kuna.

Na početku tjedna na domaćem deviznom tržištu izrazita potražnja korporativnih klijenata, institucionalnih investitora i dijela bankarskog sektora za eurima podigla je tržišni tečaj EUR/HRK na razine od 7,34 kuna za euro. U nastavku tjedna korporativna potražnja za eurima je izostala, a trgovanje se odvijalo uz dobro uravnoteženu ponudu i potražnju za jedinstvenom europskom valutom te razinu tečaja između 7,31 i 7,34 kuna za euro.

Pred kraj tjedna ponovo su se aktualizirali deprecijacijski pritisci na kunu pod utjecajem snažne bankarske potražnje za eurima potpomognute potražnjom institucionalnih investitora, što je gurnulo tečaj do razina od 7,35 kuna za euro. U narednom razdoblju očekujemo nastavak posljednjih trendova na domaćem deviznom tržištu, odnosno deprecijacijske pritiske na domaću valutu. Pritisak na rast tečaja će osobito biti potpomognut smanjenjem ponude eura s završetkom središnje turističke sezone. Na mjesečnoj razini svakako će biti vidljiv utjecaj očekivanih poteza središnje banke o povećanju kunske likvidnosti, ali i sposobnosti središnje države da financira proračunski manjak na stranim tržištima kapitala. Ipak, sredstva dobivena od MMF-a iskoristiti će se za povećanje međunarodnih pričuva, što će središnjoj banci stvoriti dodatni prostor za očuvanje stabilnosti tečaja u slučaju značajnijih deprecijacijskih pritiska.