Na novčanom tržištu ponuda viškova likvidnosti i ovoga je tjedna ostala skromna, pa je i dalje dio potražnje ostao nepodmiren. Iako je prema HNB-ovim indikatorima likvidnosti prosječni dnevni višak iznosio više od 500 milijuni kuna dio tržišnih sudionika okrenuo se korištenju lombardnih kredita središnje banke. Prekonoćne kamatne stope održavale su se tijekom cijelog tjedna na relativno stabilnoj razini (oko 8,5%), dijelom zbog smanjenih volumena trgovanja, ali i neizvjesnosti glede plasmana likvidnosti središnje banke.

Prinosi kraćeg dospijeća podršku su nalazili i od rasta gotovog novca u optjecaju koji nepovoljno utječe na likvidnost, ali i upućuje relativno solidnu post-turističku sezonu (iako vidljivo ispod prošlogodišnje razine). HNB je na redovitoj repo aukciji prihvatila 35% pristiglih ponuda banaka (2,15 milijardi kuna po fiksnoj repo stopi 6%) djelomično popravljajući likvidnost sustava budući da je nakon ovotjednih aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija odnosno zaduživanja središnje države likvidnost financijskog sustava osiromašena za preko 300 milijuna kuna.

Visoki prinosi rezultirali su i snažnijim interesom investitora za trezorskim zapisima izraženim u kunama, a osobiti u eurima. Povećani interes investitora te visoki kamatni spread omogućili su daljnji pad ostvarenih prinosa na trezorske zapise izražene u eurima.

Na početku tjedna nije bilo značajnijih uzbuđenja na domaćem deviznom tržištu. Izostanak korporativne potražnje za devizama i tek nešto veći volumeni na strani ponude eura od strane korporativnih investitora i manjeg dijela bankarskog sektora držali su tržišni tečaj na razini od oko 7,33 kuna za euro. Nastavak tjedna donio je nešto izraženiju volatilnost tečaja EUR/HRK. Povećana ponude eura od strane bankarskog sektora gurnula je tečaj na niže razine što su institucionalni investitori i dio bankarskog sektora iskoristili za kupnju što je vratilo tečaj na više razine.

U nastavku trgovanja velika ponuda deviza od strane banaka potpomognuta volumenima institucionalnih investitora dovela je do probijanja psihološke granice od 7,30 kuna za euro te se trgovalo i na nižim razinama. Na samom kraju tjedna tečaj se uslijed povećane ponude deviza nakratko spustio i do razine 7,27 kuna za euro. U narednom razdoblju na tjednoj i na mjesečnoj razini očekujemo rast tečaja. Ipak, u trenutnim uvjetima najveći utjecaj na kretanje tečaja imat će najveći utjecaj najava i realizacija zaduživanja središnje države, izvanproračunskih fondova i javnih poduzeća što bi moglo stvarati pritiske u smjeru aprecijacije kune.