Američki predsjednik Barack Obama, suočen s kritikama zbog golemog proračunskog manjka, danas će predložiti kresanje proračuna za 2010. godinu za 17 milijardi dolara.
Ipak, to je i dalje kap u moru, budući da je proračunom za iduću godinu predviđena potrošnja u visini od otprilike 3.400 milijardi dolara.

Gotovo polovina predloženog smanjenja odnosit će se na proračun za vojsku, a bit će ukinut i 121 program iz raznih područja, među kojima i obrazovnog, kazao je jedan dužnosnik američke vlade.

Čak i s time, po procjenama Bijele kuće u proračunu će iduće godine biti rupa od 1.170 milijardi dolara, a analitičari vjeruju da bi jaz između prihoda i rashoda mogao dosegnuti i 1.400 milijardi.

Dužnosnici Obamine administracije poručuju da će tražiti mogućnosti za daljnje smanjivanje potrošnje u fiskalnoj 2010., koja u SAD-u počinje 1. listopada.

"Ovo je važan prvi korak, no ne i završetak cijeloga procesa. Nastavit ćemo tražiti mogućnosti za dodatne uštede", proučio je vladin dužnosnik.

Obama je obećao ranije da će prepoloviti golemi proračunski deficit do 2013. godine. Tako je prošloga mjeseca zatražio od državnih agencija da pronađu prostora za uštedu 100 milijuna dolara. Kritičari su odmah istaknuli kako je ta suma jednaka onome što američka vlada potroši u svega 13 minuta.

Kongres je već usvojio proračunu za 2010. godinu u visini od 3.400 milijardi dolara, a danas će Obama izložiti detalje predviđene tim proračunom.

Bijela kuća već je objavila da će proračun za fiskalnu 2010. godinu uključivati 63 milijarde dolara vrijednu 6-godišnju inicijativu za pružanje pomoći ljudima u najsiromašnijim državama svijeta, kojom se uglavnom nadograđuju postojeći programi pomoći.

U međuvremenu, na globalnim burzama nastavlja se dobro raspoloženje ulagača dok očekuju objavu rezultata 'testa na stres' američkih banaka.

MSCI indeks svjetskih dionica porastao je 1,1 posto, dosegnuvši 239,12 bodova, najvišu ovogodišnju razinu.

Dionička tržišta potiču i očekivanja da će Europska središnja banka danas sniziti ključnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda, na 1,0 posto, te moguće najaviti i neke izvanredne mjere da bi osigurala veću kreditnu aktivnost europskih banaka.