Glavnina rekordnog dnevnog prometa koprivničkom kompanijom ostvarena je kroz četiri blok transakcije, a uz jedinstvenu cijenu od 360 kuna vrijednost im je dosegnula 186,4 milijuna. Taj će novac sjesti na račun norveške fondovske grupacije Skagen, čiji je fond (bio) peti po veličini dioničar koprivničke kompanije - iza triju mirovinskih fondova te države.

Premda službenih potvrda zasad nema, na strani kupnje već su prepoznati domaći mirovinski fondovi, s tim da je, prema neslužbenim informacijama, ovaj put u glavnoj ulozi bio Raiffeisen OMF. Taj fond u Podravci je dosad držao osjetno manji udjel od preostale trojke ‘mirovinaca′, no za koji dan i uz njega će podaci SKDD-a pokazivati osjetno više od sadašnjih 5,27 posto.

Norvežani su dioničari Podravke već dugi niz godina, a značajnije dodatno ulaganje u njene dionice posljednji su put realizirali prilikom lanjske dokapitalizacije, kad su upisali oko 110.000 dionica po 300 kuna.

Burzovni promet koji se izražava 9-znamenkastim brojem kuna dovoljno je neuobičajen i stršeći da neizbježno potiče i razvijanje raznih teorija o tome što znači izlazak Norvežana, odnosno sprema li se u Podravci i veće vlasničko preslagivanje. U slučaju Podravke tih spekulacija ni dosad nije manjkalo, a u novije vrijeme najčešće se raspredalo o apetitima Atlantic grupe prema Podravki, pri čemu je ta konstrukcija uključivala i mirovinske fondove kao važan stup.

No, barem kad su posrijedi motivi prodavatelja, Skagena, dio burzovnih igrača smatra da je priča zapravo prozaična. Tako jedan od njih kaže kako postoje informacije da su se Norvežani strateški u ulaganjima odlučili za skraćivanje pozicija u "prehrambenim" dionicama (čije se valuacije u Europi danas općenito smatraju prilično visokima) i seljenje kapitala u sektore u kojima vide bolji potencijal rasta cijena. A to implicira i da izlazak norveškog fonda iz Podravke, koja Skagenu predstavlja tek mali djelić portfelja, s percepcijom hrvatskog tržišta ili same Podravke zapravo nema mnogo veze.