Premijer Ivo Sanader na predizbornom je skupu u Čakovcu ovog vikenda najavio da će Vlada danas odlučiti s koliko će dodatnih dionica prisnažiti u javnoj ponudi dionica Hrvatskog Telekoma (T-HT-a). S velikom vjerojatnošću može se računati da Prospektom definiranu kvotu od 20+3 posto pritom neće proširiti za 2-3 posto već i znatno više. Ako je suditi prema neslužbenim informacijama o tijeku predbilježbi građana u prvom tjednu upisa, a one govore o šesteroznamenkastom broju (više od sto tisuća) budućih dioničara T-HT-a, malo je izgledno da će dodatni paket biti manji od pet posto. Izglednije je da bi mogao biti veći. Kako god bilo, dodatak pet posto dionica značio bi da se prvotno definirana maksimalna količina od 18,83 milijuna dionica u IPO-u proširila za oko 4,1 milijun dionica, a to bi ujedno značilo da bi se državni udjel u T-HT-u nakon IPO-a s prvotno planiranih 12 posto mogao smanjiti na oko sedam posto (ne računajući dionice namijenjene zaposlenicima kompanije). Među burzovnim profesionalcima tako se već nehajno komentira da se strateški ništa bitno za državu ne mijenja ni ako ostane na, primjerice, pet posto vlasničkog udjela. Uz pretpostavku da Vlada ne kani institucionalnim investitorima namijeniti tek mrvice, a to ne bi bila ni poželjna struktura alokacije, dio tržišnih aktera smatra da čak ni 5-postotni dodatak ne jamči da u konačnici neće biti rezanja pojedinačnih limita povlaštene kupnje (na manje od 38.000 kuna). Takve računice polaze od pretpostavke da Vlada želi osigurati da dionice s početkom burzovnog trgovanja, tj. u vrijeme uoči izbora, građanima donesu zaradu, zbog čega se računa da bi konačnu cijenu, neovisno o potražnji u IPO-u, mogla utvrditi 'dovoljno' ispod gornje granice cjenovnog raspona. Je li to 300 kuna ili čak i nešto ispod toga, zasad se može samo nagađati. Ali jasno je da što niža bude konačna cijena to će više dionica progutati povlaštena kupnja pri sadašnjim limitima. Pokaže li se doista da će povlaštene pakete upisati oko 150.000 ljudi, uz optimalne iznose to predstavlja potražnju od 5,7 milijardi kuna. Tako aproksimirana potražnja znači da bi čak i uz cijenu od 300 kuna građani progutali 18-19 milijuna dionica, a to otprilike predstavlja i ukupnu prvotno definiranu količinu dionica. Ta računica zahtijeva nešto rezerve jer (manji) dio građana ipak upisuje i manje od optimalnih paketa, a ostaje vidjeti i konačno stanje uplata po iskazanoj potražnji (dijelom oslonjenoj na kredite prije same realizacije). Zanemare li se slične zadrške, ispada da bi se u spomenutom slučaju svi institucionalni investitori, uključujući i strance (London), morali namiriti iz dodatnog paketa i pet posto se s tog aspekta čini prilično malo. Hipotetski izračuni s nižom cijenom računicu samo čine napregnutijom. Budući da u drugom tjednu upisa (do četvrtka) ipak nije realno očekivati drastičan pad tempa upisa, nameće se zaključak da će i uz dodatni paket dionica Vladi teško biti izbjeći smanjivanje iznosa osobnih limita za povlaštenu kupnju, a želi li to izbjeći alternativa je da jače zagrabi u preostali državni paket i izdašnije poveća količinu dionica za IPO, kako god se to tehnički izvelo. Da će planirana kvota dionica biti premala ako Vlada ne želi jako rezati iznos koji uključuje povlaštena kupnja, vidjelo se već prvih dana upisa. Vlada je tako već nakon trodnevne statistike tijeka upisa dionica za građane (a tada se baratalo s više od 70 tisuća građana) najavila sutrašnju odluku o povećanju ponude dionica u prodaji. O razmjerima ulagačkog stampeda građana dale su naslutiti i tvrdnje poput 400 milijuna kuna odljeva štednje iz jedne od vodećih banaka već neposredno prije kraja prošlog tjedna, ili pak o dnevnim milijunskim iznosima koje su iz pojedinih investicijskih fondova povlačili građani. Javnu ponudu dionica T-HT-a Vlada je nakanila iskoristiti kao jak predizborni adut, no očito je da u završnici tog projekta nije lako izbalansirati sve interese i ciljeve. No pritom je vjerojatno najmanje muči to što je u jeku IPO-a prilično neozbiljno predomišljati se oko veličine IPO-a kao jednog od ključnih elemenata takvih projekata.