Nakon podužeg negativnog niza CROBEX-a, koji se naizgled tek nekim čudom uspijeva održati iznad razine od 4.600 bodova, posljednjih dana imamo prilike gledati i silaznu putanju u kategoriji obujma trgovine.
Jer redovni promet (dionicama) na Zagrebačkoj burzi smanjuje se već pet dana zaredom, i jučer se spustio ispod 40 milijuna kuna, do najniže razine u posljednja tri mjeseca. No «sušu» možda u najboljoj mjeri ilustrira usporedba s ovogodišnjim trendom, sugerirajući kako smo, ukoliko se određene teze pokažu točnima, možda ipak dosegli - dno.

Dno ponajprije u kontekstu aktualne korekcije, koja je posljednjih dana donekle promijenila formu, pretvarajući se u svojevrsnu konsolidaciju, (uglavnom) bez dramatičnih cjenovnih pomaka. A baš kao i u slučaju grafikona kretanja cijene pojedine dionice ili burzovnog indeksa, ekstremne pozicije i u kategoriji obujma trgovine mogu signalizirati promjenu trenda. U ovom slučaju mizeran bi promet mogao navesti na zaključak kako su mali ulagači već poprilično iscrpljeni od višetjedne rasprodaje, te su sve manje podložni panici i auto-destruktivnom uzorku ponašanja koji je u značajnoj mjeri obilježio drugu polovicu listopada i dobar dio studenog.

Nema nikakve dvojbe kako bi u najboljem slučaju bilo odveć naivno nastup na tržištu temeljiti na krilatici «niže ne može», no posljednjih dana niže naprosto - ne ide. Barem ako za orijentir uzmemo izvedbu CROBEX-a, koji tek vrluda oko već toliko puta spomenutih 4.600 bodova, zadržavajući se iznad imaginarne razine podrške (potvrđene u nekoliko navrata tijekom ove godine). Dakle, «mali» su, čini se, rekli svoje.
I u tu se slagalicu savršeno uklapa pretpostavka o tvrdokornoj suzdržanosti institucionalnih investitora, koji su do sada uglavnom stajali po strani, te svojom pasivnom ulogom zapravo aktivno pridonosili svojevrsnoj «suši» u kategoriji ostvarenog prometa. Ostaje tek za nagađati čekaju li fondovi kraj masovne likvidacije u režiji malih ulagača, ili svoj zapaženiji povratak na tržište (u ulozi kupaca) tempiraju za neko određeno (kalendarsko) razdoblje, krajem ove ili početkom iduće godine.

Pritom ipak valja dodati jednu vrlo bitnu ogradu. Naime, vrlo je bitno što namjeravaju učiniti mali ulagači sa svojim dionicama dvaju, uvjetno rečeno popularnih (zbog iznimno masovne vlasničke strukture) izdanja. U pitanju je HT (HT-R-A), a posebice INA (INA-R-A), jer svima onima koji su odlučili čekati nagradne dionice potonje trud je više-manje dostojno nagrađen i s tog osnova nemaju više nikakvih motiva za suzdržanost. A u tom slučaju eventualno iniciranje masovnije rasprodaje može imati negativan utjecaj na raspoloženje investitora u cjelini.