Na pad CROBEX-a od 27 posto u 2008. najviše utjecao slab promet
Najmanji dionički promet zabilježen je u ožujku kada je bio za milijardu kuna niži u odnosu na siječanj .Dionički indeks Zagrebačke burze CROBEX od početka je godine pao 26,6 posto u odnosu zadnje tromjesečje 2007. godine, a dionički promet se na domaćem tržištu kapitala smanjio 17,2 posto u odnosu na zadnji kvartal prošle godine, navodi se u Pregledu trgovine u prvom tromjesečju 2008. godine Zagrebačke burze. Analitičar Fima Vrijednosnica Ivan Soldo za Poslovni je dnevnik komentirao velik pad indeksa: "Pad CROBEX-a rezultat je prije svega prelijevanja krize s američkog tržišta koja je posljedica sloma tržišta hipotekarnih kredita. U hrvatskom gospodarstvu, međutim, nema nikakvih loših pokazatelja i ono je fundamentalno zdravo. U veljači je, primjerice, zabilježen rast industrijske proizvodnje od 8,1 posto tako da bi i tržište kapitala trebalo reagirati na takve dobre pokazatelje".Goran Guteša iz Apex kapitala kaže da će do vraćanja povjerenja doći ako se dobri izvještaji hrvatskih poduzeća nastave i u ovoj godini te time dokažu da odlična poslovna izvješća u 2007. nisu bila plod slučajnosti, "što znači da treba pričekati barem polugodišnja izvješća tvrtki. Tek nakon toga moguć je rast, što znači da trebaju proći još barem jedan ili dva kvartala".

Mali promet u ožujku
Postoje brojni razlozi pada koje on dijeli na vanjske i unutarnje. "Na Zagrebačkoj je burzi, između ostalog, prisutan 'profit-taking efekt' koji je svakako prisutan nakon dvije godine kontinuirang rasta tržišta kao rezultat kapitaliziranja dobiti institucionalnih i pojedinačnih investitora", kaže Guteša. Obveznički indeks CROBIS u istom je razdoblju izgubio 1-postotni bod. Najmanji volumen trgovanja zabilježen je upravo u ožujku. U istom je mjesecu i CROBEX bio na najnižim razinama u prva tri mjeseca 2008. godine, potonuvši ispod 4000 bodova. Redovni promet je iz mjeseca u mjesec padao. Primjerice, u siječnju je iznosio 2,4 milijarde kuna, dok je u ožujku bio za milijardu kuna manji. U siječnju je prosječan dnevni promet iznosio 267,9 milijuna kuna, a u ožujku je uslijedio pad na 146,5 milijuna kuna prosječnog dnevnog prometa. Institucionalni promet u ožujku je bio dvostruko manji u odnosu na siječanj što je najbolji pokazatelj fondovskog povlačenja s tržišta kapitala o čemu je Soldo kazao: "Manjak likvidnosti još je glavno pitanje Zagrebačke burze. Ona je rezultat povlačenja sredstava iz investicijskih fondova što je imalo za posljedicu smanjenje njihove likvidnosti. Ali to nije nikakvo isključivo obilježje Zagrebačke burze, nego globalnog tržišta kapitala na kojem su ulagači povukli ukupno 63 milijarde dolara".
Brodari i građevinari
Slično misli i Guteša koji kaže da izloženost hrvatskih fondova u regiji sa sobom nosi osim političkog rizika i rizik nelikvidnosti. "Do novčanih sredstava se teško dolazi prodajom vrijednosnica u tim zemljama tako da se problem likvidnosti rješavao na domaćem tržištu, uglavnom prodajom visokolikvidnih dionica", tvrdi Guteša. Najveći promet od 719 milijuna kuna u prva je tri mjeseca ostvarila dionica HT-a, a slijedi je dionica Ericssona NT s kojom se protrgovalo za 411,2 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih dionica u prva je tri mjeseca imalo 54,7 posto ukupnog prometa. Među 10 najlikvidnijih dionica u prva tri mjeseca nalaze se dva izdanja iz brodarskog i tri izdanja iz građevinskog sektora. Atlantska plovidba i Uljanik plovidba najlikvidniji su brodari, dok su IGH, Ingra i Dalekovod najlikvidniji predstavnici građevinara. Te građevinske tvrtke imale su dobre financijske rezultate lani, ali je i njih pogodila korekcija. Soldo kaže da je njihov pad povezan s povlačenjem sredstava iz fondova.