Na londonskom je tržištu prošloga tjedna cijena nafte porasla četvrti tjedan zaredom, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio, nakon tri tjedna rasta.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla oko 0,5 posto, na 49,65 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,1 posto, na 48,60 dolara.

Kretanje cijena nafte oko najviših razina u sedam mjeseci ponajviše se zahvaljuje poremećajima u proizvodnju, primjerice, u Nigeriji zbog napada militanata na tamošnju naftnu infrastrukturu.

Pojedini analitičari smatraju da su na cijene ′crnog zlata′ pozitivno utjecale i odluke Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) na sastanku u Beču.

Doduše, članice tog kartela nisu odlučile smanjiti proizvodnju, unatoč prevelikoj ponudi u odnosu na potražnju, no "nitko od najvećih igrača, osim Irana, nije najavio da će u idućem razdoblju dodatno povećati ponudu", kaže Dominick Chirichella, analitičar u Energy Management Institute.

Cijene nafte potiču i podaci o daljnjem smanjenju zaliha u SAD-u, što ukazuje na jačanje potražnje.

Međutim, u petak su cijene nafte na američkom tržištu pale jer je nada ulagača u daljnji rast potrošnje Amerikanaca splasnula nakon neočekivano slabih pokazatelja s tamošnjeg tržišta rada.

U svibnju je u SAD-u otvoreno samo 38.000 novih radnih mjesta, najmanje u posljednjih pet i pol godina, dok su analitičari očekivali 164.000.

To je loše utjecalo na cijene nafte, a ulagače je zabrinuo i podatak tvrtke Baker Hughes da je prošloga tjedna broj naftnih bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan za devet, na 325 postrojenja, pa se ta brojka odmaknula od najniže razine od listopada 2009. godine.

To je tek drugi tjedan u ovoj godini da je broj bušotinskih postrojenja povećan. Ipak, i dalje ih je znatno manje u odnosu na lipanj prošle godine, kada ih je bilo oko 640.

I dok su slabi pokazatelji s američkog tržišta rada u petak pritisnuli cijene nafte, podržao ih je pad tečaja dolara, s obzirom da je zbog ne baš snažnog oporavka američkog gospodarstva malo vjerojatno da će tamošnja središnja banka Fed povećati kamate prije jeseni.

Zbog slabljenja dolara, uvoz nafte za zemlje s drugim valutama postaje jeftiniji, što pozitivno utječe na potražnju.

Ipak, na tržištu je i dalje ponuda veća od potražnje, a analitičari smatraju da će proći još neko vrijeme dok se tržište sasvim ne uravnoteži.

U trećem tromjesečju trebalo bi doći do deficita ponude, dok bi se vrlo velike zalihe nafte trebale normalizirati za nešto više od godinu dana, navode analitičari Credit Suissea.

Sudeći po analizama, ponuda i potražnja polagano se uravnotežuju, što bi, nakon duljeg vremena, trebalo stabilizirati cijene nafte.

Zbog velike proizvodnje, a slabosti potražnje, od sredine 2014. godine cijene su nafte potonule s više od 100 na manje od 30 dolara u veljači ove godine, najniže u posljednjih 12 godina.

No, od tada su skočile više od 80 posto jer se ulagači nadaju smanjenju jaza između ponude i potražnje.