Nakon što je OMV-ov savjetnik u Hrvatskoj Marijan Kostrenčić potvrdio interes OMV-a za kupnju dionica Ine po cijeni višoj od Moove ponude, vrlo oštrim priopćenjem reagirao je Mol.

Mol tako u svom priopćenju pod naslovom „OMV ponovno zaigrao s 'fantomskom“ ponudom?“ tvrdi da se Kostrenčić u svojim izjavama „nije previše obazirao na hrvatske zakone, iako je OMV prije nekoliko tjedana u svojem pismu Hanfa-i uvjeravao javnost da nisu imali namjeru objaviti javnu ponudu za Inu.“

Mol u svom priopćenju navodi Kostrenčićevu izjave koju smatraju spornima:“...kako nisu točna nagađanja da OMV nije zainteresiran za javnu ponudu dionica za Inu, tj. za kupnju dionica i od malih dioničara… Kostrenčić dalje smatra da bi Austrijanci posve sigurno ponudili više od Mađara jer bi išli s premijom na tržišnu cijenu. Savjetnik OMV-a smatra da bi to moglo biti 3000 kuna ili čak i više za dionicu Ine...“

"Mi već imamo iskustvo s rekao bih 'fantomskim' ponudama OMV-a i bojim se da je ovo što se dešava u Hrvatskoj sada scenarij sličan situaciji kojoj smo bili svjedoci u Mađarskoj“, rekao je Szabolcs I. Ferencz, direktor komunikacija Mola, navodi se u priopćenju mađarske naftne kompanije.

“Tada je OMV isključivo kroz medije bio najavio da bi bio spreman platiti određenu cijenu za dionice MOL-a pod određenim uvjetima. Kako nakon toga nije uslijedila i obvezujuća javna ponuda, vlasti su financijski penalizirale OMV zbog manipulacije tržišta. Vjerujem da je ovakvom izjavom OMV ponovno zaigrao s 'fantomskom' ponudom kao i tada u Mađarskoj.“ – dodao je direktor komunikacija Mola.

„O prihvaćanju Molove ponude treba samostalno odlučiti svaki pojedini dioničar Ine, na temelju vlastite prosudbe te oslobođen ovakvih manipulativnih utjecaja od strane koja namjerno izbjegava jedini zakonski priznat i transparentan način ulaska u proces natjecanja za stjecanje udjela malih dioničara u Ini“, rekao je dalje Szabolcs I. Ferencz te nastavio: "Molova je ponuda za sada jedina važeća bezuvjetna ponuda za sve male i institucionalne dioničare Ine. Svaka druga špekulacija 'što bi bilo kad bi bilo' scenarijima i brojkama kroz novinske izjave u usporedbi s našom važećom ponudom predstavlja prazne tlapnje, rezultirajući stvaranjem očekivanja koja bi mogla zavarati dioničare."