S obzirom na odluke Hanfe iz veljače, do četvrtka 11. lipnja obvezni mirovinski fondovi morali bi u potpunosti prodati dionice AD Plastika. Iz tih se odluka moglo iščitati da su tada PBZ/CO, Erste Plavi i AZ fondovi držali dionice te kompanije. Iako podaci SKDD ne pokazuju da se ijedan fond nalazi među najvećim dioničarima AD Plastika, moguće je da oni drže tu dionicu. Međutim, bez obzira na rok i na zakonsku obvezu prodaje, “mirovinci” će tražiti Hanfu da odobri odgodu te prodaje.

Novo produženje
“Mi ćemo tražiti novo produženje roka i vjerujemo kako će nam Hanfa tu molbu i odobriti”, rekao nam je u telefonskom razgovoru Dubrako Štimac, predsjednik Uprave PBZ/CO mirovinskog fonda. Štimac svoj optimizam temelji na izjavi predsjednika Uprave Hanfe Ante Samodola. On je prije nekoliko tjedana na konferenciji “Tržišta novca” u Opatiji izjavio kako će biti fleksibilan. Konkretnije, iako je pravilnik takav kakav jest, te iako Samodol nema namjeru, kako kaže, svako malo mijenjati pravilnike kako “vjetar puše”, ipak će izaći fondovima u susret i biti fleksibilniji u odlukama koje će donijeti. Fondovi bi dionicu morali “maknuti” iz svojih portfelja jer je tržišna kapitalizacija te kompanije prije gotovo godinu dana pala ispod 600 milijuna kuna. Naime, kad kapitalizacija kompanije čije su dionice izlistane na Redovnom tržištu ZSE padne ispod 600 mil. kuna, aktivira se članak 73. Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i fondovi imaju određeno razdoblje u kojem moraju prodati tu dionicu.

Primjeren rok
Na upit Poslovnog dnevnika vezan uz ta ograničenja, u Hanfi su nam proslijedili odgovor kako je riječ “o Zakonskoj odredbi članka 73. stavak 3., čiji je rok od 12 mjeseci sasvim primjeren za usklađenje. Agencija je mirovinskim fondovima izišla maksimalno u susret kada je riječ o duljini roka”. To de facto prisiljava fondove na prodaju spomenutih dionica. Na prošlotjednoj sjednici Hanfa nije donijela odluku koja bi produljila rok. Prije godinu dana cijena dionice AD plastika kretala se oko 140 kuna, a sada iznosi oko 50 kuna, odnosno niža je oko 65 posto. Indeks CROBEX je u istom razdoblju zabilježio pad od 46 posto, no nije poznato je li veći pad cijene dionice posljedica eventualne rasprodaje iz fondova. Inače, prodaja pod prisilom zakona prijeti i nekim drugim dionicama, a fondovi su već dugo nezadovoljni odredbom koja ih prisiljava da bilježe gubitke.