Hoće li se ostvariti velika očekivanja građana od zarade na dionicama HT-a, koja se mogu iščitati iz dugih redova za upis dionica, uvelike ovisi o pozicijama koje će u startnoj raspodjeli dionica imati fondovi, osobito četiri obvezna mirovinska fonda.
Fondovi će, naime, biti glavni kupci dionica, a visina cijene koju će biti spremni platiti građanima kada se otvori burzovno trgovanje uvelike će ovisiti o broju i cijeni dionica koje uspiju kupiti u javnoj ponudi od države.
Mirovinci na potezu
Svi su fondovi već izračunali najvišu prosječnu cijenu (rezultat kupnje u IPOu i kasnije na burzi) po kojoj im se isplati kupovati dionice HT-a. Dakle, mali investitori s dobrom zaradom mogu računati samo ako fondovi u startu od države kupe relativno veliku količinu dionica po nižoj cijeni koja im omogućuje da kasnije budu šire ruke na burzi. Ako, pak, cijena koju budu morali platiti u startu bude blizu zacrtane granice, na burzi će se morati ponašati štedljivo.
Obvezni mirovinski fondovi u dionice jednog poduzeća smiju uložiti do pet posto svoje imovine. Ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova (AZ, Erste Plavi, PBZ/CO i Raiffeisen) iznosi nešto manje od 20 milijardi kuna. Teoretski bi ti fondovi u dionice HT-a mogli ukupno uložiti oko milijardu kuna. No, toliko sigurno neće dobiti u javnoj ponudi.
Ako Vlada, primjerice, odluči dionice prodavati po 300 kuna, 7,5 posto ukupnih dionica HT-a, koliko je Vlada namijenila institucionalnim investitorima, vrijedit će oko 1,84 milijarde kuna, ali je najmanje tri, a po nekim najavama i 3,75 posto, namijenjeno trgovanju na Londonskoj burzi.
Za sve institucionalne investitore u Hrvatskoj ostaje, dakle, najviše 3,75 do 4,5 posto ukupnih dionica HT-a, a osim mirovinskih fondova dionice će od države izravno kupovati i otvoreni investicijski fondovi, riznice banaka te portfeljni investitori.
Obvezni mirovinski fondovi sigurno će dobiti najveći dio tog dioničkog kolača. No, menadžeri fondova vrlo su oprezni u procjenama količine dionica koje će moći kupiti u javnoj ponudi i procjenama kretanja njihovih cijena na burzi.
Dubravko Štimac, predsjednik Uprave Obveznog mirovinskog fonda PBZ/CO, oprezno napominje kako očekuje da će "obvezni mirovinski fondovi dobiti veći udjel nego što su dobili u javnoj ponudi Ine", kada im je bilo omogućeno da u tu dionicu u IPO-u ulože samo 1,09 posto svoje imovine.
"Očekujem da obvezni mirovinski fondovi dobiju oko 2,5 posto ukupnih dionica HT-a", izravniji je Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavi OMF-a.
"Mi upravljamo novcem umirovljenika, i to onim dijelom koji zaposleni moraju obvezno izdvajati, i zato bi bilo logično da imamo drukčiji tretman od drugih institucionalnih investitora", objašnjava Vlaić.
Sudeći prema preliminarnim računicama fondovskih menadžera, čini se da bi mirovinski fondovi mogli u javnoj ponudi kupiti između dva i 2,5 posto ukupnih dionica. To bi, po cijeni od 300 kuna za dionicu, koja se ovih dana najčešće mogla naći u takvim računicama, ukupno iznosilo oko pola milijarde kuna, dakle upola manje od iznosa koje mirovinci po zakonu mogu uložiti u jednu dionicu.
'Galantni' fondovi
Na kretanje cijena HT-ove dionice na burzi utjecat će i interes ostalih investicijskih fondova. Oni u jednu dionicu mogu uložiti najviše 10 posto svoje imovine, s tim da 40 posto imovine ne smije biti uloženo u dionice koje pojedinačno premašuju pet posto vrijednosti imovine fonda.
Posljednjeg dana kolovoza dionički i uravnoteženi otvoreni investicijski fondovi imali su ukupno 23 milijarde kuna imovine, što znači da bi u dionice HT-a teoretski mogli uložiti između 1,15 i 2,3 milijarde kuna. Prema informacijama iz dobro obaviještenih izvora, fondovi su u svojim obvezujućim ponudama uglavnom iskazali interes u brojkama bližim 10 nego pet posto svoje ukupne imovine, premda su unaprijed znali da toliko dionica ne mogu dobiti.
Takvu "galantnost" u iskazivanju interesa fondovima, doduše, omogućuje i pravilo prema kojem fondovi, za razliku od građana, ne moraju novac uplatiti prije nego što država odredi koliko će dionica i po kojoj cijeni moći kupiti. Oni, naime, novac moraju uplatiti do 5. listopada, nakon što će im država točno reći količinu i cijenu dionica koju mogu kupiti u javnoj ponudi.
No, iako su unaprijed znali da neće dobiti onoliko koliko traže, menadžeri otvorenih investicijskih fondova bili su prilično neugodno iznenađeni kada se financijskim kuloarima pronijela informacija da će u London otići vjerojatno polovica paketa namijenjenog institucionalnim investitorima.
Ako, naime, mirovinski fondovi dobiju, primjerice, dva do 2,5 posto ukupnih dionica HT-a (a s time se uglavnom računa kao sigurnom opcijom), za otvorene fondove ne ostaje mnogo više od jedan posto, što je oko 250 milijuna kuna, odnosno dvadesetak posto od onoga što bi mogli kupiti ako žele u HT uložiti pet posto imovine. Ostatak od 0,25 do 0,75 posto ukupnih dionica, očekuje se, Vlada će namijeniti ostalim institucionalnim investitorima u rasponu od riznica banaka preko osiguravatelja do portfeljnih investitora.
Londonski planovi
I mirovinskim i otvorenim investicijskim fondovima ostaje po tim računicama još dosta prostora za kupnju dionica do zakonskoga limita od pet odnosno 10 posto imovine.
Dio te potražnje sigurno će se namiriti na Londonskoj burzi, kao što je bio slučaj i nakon IPO-a Ine, kada su domaći investitori kupovali GDR-ove u Londonu i potom ih pretvarali u dionice. Nije to, inače, nikakav specijalitet naših IPO-a; prilikom izlaska dionica Češkog telekoma na burzu u Londonu gotovo svu trgovinu obavljali su češki investitori.
Domaći bi institucionalni investitori iskustvo s trgovanjem u Londonu u slučaju Ine rado ponovili i u slučaju HT-a i zato što je Ina dugo u Londonu bila jeftinija nego u Zagrebu, a neki će reći i da im je lakše trgovati u Londonu jer se tamo "dogovaraju veliki paketi", dok se na Zagrebačkoj burzi kupuju nizovi malih.
No, u svakom slučaju, i u Zagrebu i u Londonu fondovi će sigurno pokušati ostvariti svoje interese jer su upravo dionice telekom tvrtki, pa i HT-a, zanimljive fondovima s duljim horizontom ulaganja jer su cijenjene kao dionice koje dugoročno mogu donositi dobru dividendu.