U BiH HEP suočen s konkurencijom CEZ-a u gradnji osam elektrana vrijednih 3,5 milijardi eura. Nakon vijesti da je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) odobrila Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) prospekt o izdavanju kunskih obveznica javnom ponudom u ukupnom iznosu od 500 milijuna kuna, dospijeća 2013. godine, koje će biti uvrštene u Službeno tržište Zagrebačke burze, Poslovni dnevnik upitao je HEP što namjerava učiniti s planiranim dobitkom. Kako doznajemo od glasnogovornika HEP-a Radomira Milišića, Hrvatska elektroprivreda vrijednosne je papire u iznosu od 500 milijuna kuna izdala kako bi mogla zaokružiti financiranje investicijskih ulaganja za 2006. godinu, koja iznose gotovo 2,9 milijardi kuna.
Nove investicije.
Investicije su, objašnjava Milišić, namijenjene isključivo za gradnju novih proizvodnji, odnosno prijenosnih i distribucijskih objekata u Hrvatskoj. Iako je želja mnogih sudionika tržišta kapitala da se dionice HEP-a možda već i iduće godine nađu na burzi, glasnogovornik te kompanije spušta loptu na zemlju. "Ovdje nije riječ o izdavanju dionica nego vrijednosnih papira, a o izdavanju dionica i izlasku HEP-a na burzu još je prerano govoriti", naglašava Milišić. Kako se navodi u Hanfinu rješenju, odluku o izdavanju obveznica Uprava HEP-a donijela je u svibnju ove godine, a Nadzorni ju je odbor odobrio u lipnju. Zajednički agenti i pokrovitelji ovog izdanja HEP-ovih obveznica te agenti zaduženi za njihovo uvrštenje su Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačka banka, a suaranžer ovog izdanja je Societe Generale - Splitska banka. Mnogi su stručni i poslovni krugovi izdavanje HEP-ovih dionica povezali s interesom za gradnju hidro- i termoelektrana u susjednim državama. Posebice nakon što je Češka elektroprivreda (ČEZ) izrazila interes za gradnju termoelektrane u Gackom. "HEP je zaninteresiran za izgradnju elektroenergetskih objekata, prije svega proizvodnih u susjednoj Bosni i Hercegovini. U pripremi su natječaji za izgradnju TE Kongora kod Tomislavgrada, te TE Tuzla i TE Bugojno, kao i HE Vrilo. Što će se od toga u budućnosti ostvariti, još je teško govoriti", kaže Milišić te naglašava da Uprava HEP-a još nije službeno obaviještena o mogućnosti da CEZ gradi novu termoelektranu u Gackom. Inače, interes za gradnju elektrana u BiH zajedno s HEP-om nedavno je iskazao i austrijski elektroenergetski koncern Verbund, izjavivši da je zainteresiran za projekt gradnje osam elektrana u Bosni i Hercegovini nakon što vlada u Sarajevu raspiše odgovarajući javni natječaj, a najavio je i mogućnost suradnje s HEP-om na tom projektu. Riječ je o ukupnoj potencijalnoj investiciji od 3,5 milijardi eura, a ukupna snaga osam elektrana iznosila bi dvije tisuće megavata, istaknuo je glasnogovornik austrijskog koncerna Gerald Schulze. No Sarajevo još nije raspisalo odgovarajući javni natječaj pa ni mi nismo poslali ponudu, naglasio je glasnogovornik austrijskog koncerna Gerald Schulze. Nema ponude, samo se iskazuje zanimanje, naglasio je Schulze. "Činjenica je da smo zainteresirani bude li proces nastavljen kroz prikupljanje ponuda, objasnio je. Pritom u Verbundu ne isključuju mogućnost suradnje s hrvatskim elektroenergetskim koncernom HEP-om na gradnji elektrana koje će biti smještene u pograničnom području između BiH i Hrvatske. Bosanska vlada planira gradnju četiriju hidroelektrana i četiriju termoelektrana, a u paketu s time rješavat će se i budućnost pripadajućih rudnika ugljena.
Projekt u BIH.
Zasad nisu poznati detalji planiranih projekata, nije objavljen ni vremenski plan niti je jasno hoće li se projekt gradnje elektrana dodjeljivati u paketu ili pojedinačnim projektima, naglasio je glasnogovornik Verbunda. Uz Verbund, interes za projekt gradnje elektrana u BiH pokazali su i austrijski EVN, češki CEZ, talijanski Enel i krupni dioničar EVN-a njemački Energie BadenWürttemberg (EnBW). Sam je predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak priznao da "je HEP u europskim okvirima mala tvrtka te da za takve kapitalne projekte treba suradnju s inozemnim partnerima".
Zajam Svjetske banke za uštedu.
Hrvatska elektroprivreda i HEP - toplinarstvo potpisale su početkom rujna sa Svjetskom bankom Ugovor o zajmu i Ugovor o projektu vezan uz zajam od 24 milijuna eura za Projekt toplinarstva za RH. Cilj je projekta promicanje djelotvornosti poslovanja HEP - toplinarstva smanjivanjem gubitaka energije i vode, jačanjem financijskog položaja poduzeća i povećanjem zadovoljstva kupaca. U Zagrebu se na kilometar mreže u prosjeku događaju oko 4 kvara, što je osam puta više od prosječnog broja kvarova u zapadnoeuropskim zemljama.
izvor: www.poslovni.hr