U vlasništvo bi te banke trebao ući putem Osiguranja Triglav i holdinga Zvon Ena. Nakon što je u petak financijska kompanija KD Group pod vodstvom Matjaža Gantara prodala dvadeset posto dionica nakladničke kuće Delo i nešto dionica Droga Kolinske, analitičari smatraju da su se KD-u ponovno otvorila vrata za ulazak u Abanku. Interesantno je kako je KD zbog toga morao izgubiti značajnu količinu novca, u manje od godinu dana, od kupovine do prodaje dionica Dela KD je izgubio 842 milijuna tolara (3,5 milijuna eura), točnije sedamnaest posto. Za 19,99 posto dionica Dela KD je prošle godine u studenom platio 37910 tolara po dionici, odnosno 5,02 milijarde tolara ili 21 milijun eura, dok su dionice u petak prodane za 4,22 milijarde tolara.
Izgubljena dobit.
Dionice Droga Kolinske u pet blok transakcija prodane su za ukupno 1,77 milijardi tolara, a cijena pojedinačne dionice bila je 2910 tolara. Te su dionice, kažu iz KD-a, prodali jer su ocijenili da je pravi čas za izlazak iz tog ulaganja, i kako je sa dobivenim sredstvima više prinose moguće opstvariti ulaganjem u vrijednoasnice drugih kompanija. No, tko je kupac ukupno 4,2 posto dionica Droga Kolinske, nisu željeli reći. U KD-u se ne boje tužbi dioničara zbog izgubljene dobiti, štoviše, analitičari smatraju kako će se izlazak iz Dela Gantaru zasigurno isplatiti. Tako je u petak KD uspio putem prodaja skupiti skoro šest milijardi tolara (točnije 5,96 mlrd tolara ili 24,87 milijuna eura), koje neće, kako sami tvrde, iskoristiti za preuzimanje Deželne banke Slovenije, ili preuzimanje mlinotesta od strane Žita. Nakon prodaje dionica Dela i Droge Kolinske u petak, KD je jučer nastavio s prodajom svojih udjela, pa je tako Istrabenzu prodao još skoro tri posto dionica Mercatora, te ih sad ima 10,65 posto. Ukupno je prodano 106.950 dionica Mercatora po cijeni od 43990 tolara po dionici, ukupno 4,7 milijardi tolara. KD je prodao sve svoje dionice Mercatora, a nije nemoguće da su Istrabenzu, vlasniku 60,29 posto dionica Droge Kolinske prodali i 4,2 posto dionica u petak. Sve tri transakcije tako su KD-u donijele 11,7 milijardi tolara (oko 42 milijuna eura)Prema većini poznavatelja slovenskog tržišta kapitala, Gantar zasigurno ne radi ovo što radi bez smisla, svi se slažu kako je ovo samo početak ulaska u neki puno veći posao, koji bi uskoro mogao biti realiziran. Na vrhu Gantarovog popisa želja je, smatraju upućeni, zasigurno Abanka, u koju bi trebao ući putem Osiguranja Triglav, i holdinga Zvon Ena, koji je nedavno preuzeo udjel Poteze i Kinghouse Investments Limited, koja je u vlasništvu prvog čovjeka Poteze Branka Drobnaka.
Štajerska igra.
I Zvon Ena holding je, tvrde ljubljanske Finance, već više puta djelovao u skladu s ostalim štajerskim tvrtkama. Prema predsjedniku uprave Dela Danilu Slivniku, radi se isključivo o sasvim normalnom zaokruživanju vlasničkih udjela: "Na samo Delo, njegovo poslovanje i strukturu to neće utjecati". Slivnik tako navodno neizravno potvrđuje tezu da se radi o vezanoj trgovini, jer Abanka i Probanka koje su kupovale dionice, to su radile za skrbničke račune svojih klijenata. Iz Abanke su potvrdili da se kod njih radi isključivo o kratkoročnom ulaganju: "Kupovina je kratkoročno portfeljsko ulaganje, vezano za vremenski unaprijed određenu prodaju konačnom kupcu". Probanka do sada nije bila među najvećim vlasnicima.
Bivši basist Pankrta najveći tajkun.
Matjaž Gantar jedan je od najvećih slovenskih kapitalista, smatraju slovenski mediji, a KD Group je i jedna od vodećih kuća na području financijskih ulaganja na prostoru bivše Jugoslavije. Kao panker je početkom osamdesetih godina svirao bas u kultnom hardcore punk bendu Lublanski psi , a 1982. se pridružio najutjecajnijem jugoslavenskom punk bendu Pankrtima. Studirao je ekonomiju, a sredinom osamdesetih je tijekom dopusta iz JNA osnovao i tvrtku za završne radove u graditeljstvu. Nakon rada u Kompasu kasnih osamdesetih, početkom devedestih usvajanjem zakona o privatizaciji vidi dobru priliku za zaradu, i osniva Kronu, tvrtku za upravljanje imovinom. Godine 1994. uz pomoć kolega osniva Kmečku družbu, 2001. godine preimenovanu u Kapitalnu, koja se bavi prikupljanjem privatizacijskih certifikata i uspijeva prikupiti 120 tisuća istih. Priznaje kako je za njega slovenska privatizacija bila uspješna epizoda, ali ne voli da ga se zove tajkunom.
izvor: www.poslovni.hr