Na Zagrebačkoj burzi nema mnogo dionica kojima se vrte milijunski dnevni prometi. Među njih se nedavno bila "umiješala" dionica Privredne banke, ali samo nakratko. A kako stvari stoje, za male dioničare PBZ-a za manje od dva mjeseca opcija trgovanja mogla bi se više-manje svesti na Njuškalo.

Nakon što su s "koronom" ispale iz Crobexa zbog pada aktivnosti trgovanja, milijunske transakcije PBZ-om na dnevnoj razini zaredale su nakon što su iz banke prije tri tjedna objavili namjeru sazivanja Glavne skupštine s prijedlogom odluke o povlačenja dionica s uvrštenja na uređenom tržištu.

Povećana potražnja koju su predvodili AZ mirovinski fondovi (koji drže više od polovice tzv. freefloata), potaknula je rast cijene dionice preko 800 kuna (nakratko i do 840), ali onda se prošlog petka ponovno oglasio PBZ, sazivanjem skupštine za 29. prosinca.

Time je i podvučena crta za izračun tromjesečnog ponderiranog prosjeka cijene kao referentne vrijednosti koju bi banka po izglasavanju delistinga i upisu te odluke u sudski registar morala isplatiti dioničarima koji na skupštini glasaju protiv.

U slučaju AZ-a to, pak, nije ni pitanje izbora već ulagačkih pravila vezanih uz (ne)uvrštene papire. Kako bilo, u međuvremenu je tromjesečni prosjek cijene podignut sa 768 na 785 kuna ili 2,2 posto, što na ukupnu količinu dionica u portfeljima njegovih fondova (oko 240.000) znači više od četiri milijuna kuna veću cijenu.

Budući da je uoči objave datuma skupštine dionice bila osjetno iznad tromjesečnog prosjeka, početak ovog tjedna donio je pad cijene, a potom i kopnjenje prometa.

PBZ-ov plan tzv. delistinga kod malih dioničara je izazvao razočaranje i nezadovoljstvo. Grupacija Intesa San Paolo u PBZ-u drži 97,5 posto dionica i njegova nezainteresiranost za burzu nije nerazumljiva. Kao i kod nekih drugih društava sa sličnom koncentracijom vlasništva, i kod PBZ-a se povlačenje dionica i/li istiskivanje manjinskih dioničara već duže vrijeme smatra tek pitanjem vremena.

To je zakonsko pravo predominantnih vlasnika. No, malim dioničarima upravo je tajming, ponajprije zbog okolnosti povezanih s koronakrizom, sporan. Za početak, povlačenje s burze dolazi nakon što su dioničari ostali bez izdašne dividende za 2019.

Ona je nešto prije pojave pandemije već bila predložena za skupštniu (76 kuna po dionici), a nakon što je poticajan dividendni prinos lansirao cijenu dionice preko 1000 kuna, s prvim paketom protukriznih mjera po naputku regulatora taj je prijedlog odluke naknadno opozvan, tj. odluka o dividendi je odgođena.

Europska središnja banka zasad je isplatu dividendi, ali i otkupe dionica (potonje HNB nije eksplicirao) bankama zasad stopirala do kraja ove godine, a očekuje se da bi odluku o daljnjem postupanju, tj. skidanju ili produljenju zabrane, trebala donijeti za tjedan dana.

Sve u svemu, u redovima malih dioničara pitanje dividende, ali i otkupa dionica (od onih koji glasaju protiv izvrštenja s burze) smatraju dvojbenim, to prije što će se cijela operacija odvijati u vrijeme kad bi već kalkulirali i s dividendom za ovu godinu.

Koliko god vlasnička struktura u kojoj glavni dioničar ne drži manje od 2,3 posto kapitala (nešto dionica ima i u trezoru) sugerira da su u freefloatu "ostaci ostataka", financijski cijela priča, uključujući i kalkulacije s dividendama, nije baš mala.

Malih dioničara, prema objavi PBZ-a ima više od pet tisuća, a vrijednost manjinskih udjela, prema tromjesečnom prosjeku burzovne cijene, iznosi 334 milijuna kuna. Usporedbe radi, veću (ukupnu) tržišnu kapitalizaciju od toga danas na domaćoj burzi ima samo 12 kompanija.

Nezadovoljnicima je dvojbeno i što je PBZ prilikom najave namjere povlačenja dionica s burze naveo da će skupštinu sazvati "nakon ispunjenja svih prethodnih zahtjeva" u vezi sa skupštinom i samom odlukom, a u objavi o njezinu sazivanja stoji kako je banka "nadležnim tijelima podnijela zahtjev za odobrenje stjecanja vlastitih dionica i postupak je u tijeku".

Naravno, to su protumačili željom banke da "presiječe" rast cijene. S velikim rezervama, pak, gledaju i na samu formu skupštine s obzirom na važeće epidemiološke mjere i pet tisuća dioničara koji bi joj, žele li otkup, trebali pristupiti tj. glasati. Skupštinskim pozivom predviđena je i fizička lokacija i sudjelovanje "na daljinu". Ograničenja javnog okupljanja nameću virtualnu opciju, ali među tisućama dioničara za neke bi to moglo biti problem.