Upravo zbog ograničenih mogućnosti financiranja poslovanja putem tržišta kapitala u EU u odnosu na američko, profil rizičnosti investicija koje se financiraju znatno je konzervativniji nego u Europi. Tako često inovativne i visokotehnološke kompanije ne mogu financirati svoj rast.

Kako je inicijativa nastala te tko će moći do kapitala pomoću burze i koji su uvjeti?

Za projekt smo osigurali sredstva putem tehničke pomoći EBRD-a te angažirali KPMG kao konzultanta. Željeli smo vidjeti kakva je situacija u ostalim zemljama te se pripremiti na novu regulativu EU i inicijativu EK koja stupa na snagu 1. siječnja 2018. godine, a kojoj je cilj jačanje tržišta kapitala. U EU se oko 70% sredstava prikuplja kreditima, a 30% na burzama, dok je u SAD-u obrnuto. Zbog takvog omjera financiranja inovativnost kompanija u Europi u odnosu na Ameriku je smanjena, budući da banke financiraju manje rizične projekte, a traže i instrumente osiguranja koje kompanije često ne mogu osigurati. Nismo još definirali točne uvjete koje tvrtke moraju ispuniti vezano za visinu kapitala, ali jasno je da društvo mora biti dioničko, a ako to sada nije, može se preoblikovati. Zna se da će moći prikupiti kapital pomoću posebne platforme, primjerice iznose do pet milijuna eura, da ćemo imati listu savjetnika koji će dvije godine pružati potporu tvrtkama oko potrebnih izvještavanja ili drugih usluga. Za prikupljanje kapitala tvrtke neće morati izrađivati prospekt, već informacijski memorandum, dakle postupak će biti jednostavniji i jeftiniji. Odobravanjem liste savjetnika burza će osigurati kvalitetnu podršku kompanijama za izradu potrebne dokumentacije, a investicijski odbor koji će se osnovati odlučit će o odobrenju izlaska tvrtke na novu trgovinsku platformu.

Bez prospekta morat ćete sigurno više pažnje posvetiti analizi tvrtke?

Da, time će za burzu rizik i odgovornost biti veći, budući da ćemo sami morati napraviti selekcijski postupak kako bismo utvrdili koje su tvrtke spremne za platformu - kakvi su im izvještaji, bilanca, što nude ulagačima... 
Jeste li već kontaktirali s potencijalnim tvrtkama i savjetnicima? Održali smo nekoliko radionica, savjetnici su iskazali interes, a i tvrtke. Posao savjetnika će ovdje možda tražiti i više aktivnosti, jer veće tvrtke koje se savjetuju već imaju iskustva s pravilima burze. I Interes tvrtki postoji, neke od njih su se već ranije javile kako bi prikupile novac kroz Founderbeam, no kako je među njima bilo i većih tvrtki, sami smo im predložili da pričekaju našu novu platformu za prikupljanje kapitala. Zagrebačka burza želi stvoriti okruženje u kojem će se pružati usluga i mogućnosti kompanija u različitim fazama njihova rasta. Jer sve su tvrtke, primjerice Atlantic grupa, počele kao startup, pa su s vremenom narasle. U cijeli taj proces želimo uključiti i državne institucije, HAMAG, HBOR i Ministarstvo gospodarstva. Državne institucije mogu mobilizirati raspoloživa sredstva u tu svrhu iz EU, ako postoji dobra komunikacijska platforma gdje se spajaju ponuda i potražnja. Držimo da takva platforma dosad nije postojala i da je naša nova platforma odlična podloga za unapređenje okruženja u kojem posluju mala i srednja poduzeća.

Hrvatska nema kulturu prikupljanja kapitala na burzi, jesu li tvrtke koje su i pokazale spremnost to olako prihvatile?

Često su u strahu prije svega zbog obveza izvještavanja, odnosno izlistavanje na burzi smatraju kompliciranim. Ne vjeruju nam kada im kažemo da je riječ o istim izvješćima kao i onima koje već izrađuju za druge potrebe. Upravo zato smatramo da je uloga savjetnika ključna kako bi se ta barijera uklonila.

Je li glavni cilj prikupljanje kapitala ili postoje i drugi razlozi zbog kojih bi tvrtke na burzu?

Dosta je interesa vlasnika tvrtki osnovanih devedesetih, koje sada žele prenijeti vlasništva novim ulagačima, a što je preko burze puno lakše jer je ponuda na tržištu otvorena. Motiv može biti i želja da radnici uđu u vlasničku strukturu. Mi ćemo pružiti u stvari dvije usluge - mogućnost prikupljanja kapitala ili samo tehnički listing odnosno stavljanje dionica tvrtke na platformu i potencijalno stavljanje naloga na prodaju.

Iz kojih sektora je najveći interes?

Vidimo interes u tehnološkom sektoru. Radi baziranja prihoda isključivo na intelektualnom radu, njima je financiranje osobito veliki problem. Nadalje, potencijal vidimo i u kapitalno intenzivnim tvrtkama. Identificirali smo da bi u tom krugu mogle biti npr. turističke tvrtke te one koje se bave proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora. Bitno je napomenuti da kad kažemo turističke tvrtke mislimo na mala poduzeća, čak i obiteljska koja npr. žele obnoviti ili proširiti svoje kapacitete.

Sada će i za njih tržišta kapitala, koje velika turistička poduzeća koriste, biti dostupna.