Ako se po jutru dan poznaje, investitori u američke dionice ove godine ne mogu očekivati veliku zaradu. Naime, prvi tjedan poslovanja donio je najveći tjedni pad u posljednjih pet mjeseci. Jedan od glavnih razloga tome je nezaposlenost, koja je povećana na najveću razinu u zadnje dvije godine, čime su maha dobile špekulacije kako će recesije ograničiti rast profita. Najveći gubitnik bila je kompanija Intel čije su dionice pale za velikih 15 posto, na 22.67 dolara. Analitičari Bank of America smanjili su rejting za Intelove dionice na "neutral", a njihovi kolege iz JPMorgan Chasea predviđaju smanjenje narudžbi osobnih kompjutera što bi trebalo rezultirati "donjom granicom u očekivanjima za prvu polovicu 2008.". Menadžer u kompaniji First American Asset Management, Joseph Keating kaže kako situacija na tržišti nije nimalo lijepa: "Koliko će ekonomija usporavati i šta to znači za zaradu" To je pitanje koje sve muči."
Najgore od 1994.
U problemima su se našle i građevinarske kompanije tako da su D.R. Horton, Centex, Hovnanian Enterprises i ostale velike američke kompanije toga sektora "ostvarile" najveći pad nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. Ništa bolje nisu prošle ni financijske dionice poput Citigroupa, Fannie Mae i National Cityja, a tvrtke toga sektora koje se nalaze na S&P 500 indeksu pale su na najniže razine u posljednjih 39 mjeseci. Ukupno je S&P 500 pao za 4,5 posto prošloga tjedan, na 1.411,63 bodova. Industrijski indeks Dow Jones pao je za 4,2 posto, na 12.800,18. Tako je od posljednjega dana prošle godine taj indeks u tri dana poslovanja ukupno pao za 3,5 posto, što je najgori rezultat od davne 1904. godine. Bolje rezultate nije ostvario ni tehnološki Nasdaq koji je opao za 6,4 posto, na 2.504,65 bodova, što je najniža razina od prošlogodišnjeg travnja. Još lošije su prošle manje kompanije. Indeks Russell 2000, čiji članovi imaju srednju tržišnu vrijednost od 541 milijun dolara, pao je za 6,5 posto, odnosno na 721,6 bodova. Nešto malo bolje prošli su europski burzovni indeksi koji su zadnjega dana prošlotjednovnoga poslovanja ojačali uslijed dobitaka u rudarskom sektoru koji su nadmašili gubitke u sektoru automobilske industrije. Tako je taj sektor, pod utjecajem rasta cijena kovina, pri čemu se ponajviše isticao bakar, rastao za jedan posto. Dionice Rio Tinta su ojačale 3,2 posto, a Anglo Americana za 1,7 posto.
Pad autoindustrije
Indeks europskog sektora bazičnih resursa, koji je bio na dobitku od 2,2 posto, u 2007. je zabilježio skok od 28 posto te bio europski sektor s najboljom izvedbom, poduprt rastom cijena kovina i nizom aktivnosti na području spajanja i akvizicija. Nasuprot njima, u automobilskom sektoru su se dionice našle pod pritiskom loših pokazatelja o prodaji vozila na američkom tržištu pa su u prosjeku oslabile za 2,2 posto. Najznačajniji američki proizvođači izvijestili su o padu prodaje u prosincu, predvođeni 9-postotnim padom prodaje Fordovih automobila. Prošla je godina bila tako najslabija u proteklom desetljeću, pri čemu je prodaja smanjena za tri posto na najnižu razinu od 1998., a u istom je postotku zabilježen njen pad samo u zadnjem lanjskom mjesecu. Dionice Daimlera oslabile su 2,6 posto, Renaultove za tri posto, BMW-ove za 1,7 posto a one proizvođača auto-guma Michelina za 2,8 posto. U naftnom sektoru međutim dionice su i dalje jačale pod utjecajem rastućih cijena nafte koje se probile razinu od 100 dolara prvih dana trgovine u novoj godini. Cijena barela nafte kreće se na oko 99 dolara po barelu na američkom terminskom tržištu. Totalove dionice poskupjele su 1,4 posto, BP-ove za 1,2 posto a Royal Dutch Shellove za 0,6 posto. Petak je bio pri radni dan u ovoj godini na Tokijskoj burzi, ali čini se kako će ga svi nastojati brzo zaboraviti. Naime, zabilježen je značajan pad Nikkei indeksa od čak 4,03 posto pa je na zatvaranju njegova vrjednost iznosila 14.691 bod.
Nafta podignula cijene poljoprivrednih proizvoda
Cijene poljoprivrednih proizvoda dosegnule su najviše višegodišnje razine pod utjecajem skoka cijena nafte na 100 dolara po barelu. Na burzi u Chicagu cijena soje poskočila je prošli četvrtak za 19 centi na 12,51 dolara za bušel, što je njezina najviša cijena u zadnjih 34 godina. Kukuruzom se trgovalo po cijeni od 4,66 dolara po bušelu koja je za 3,5 centi viša i nadomak nedavno zabilježenoj najvišoj razini u 11 godina, dok su cijene žitarica skočile 30 centi na 9,45 dolara po bušelu, neznatno ispod rekordnih razina. Na tržištu u Parizu cijena uljane repice porasla je 1,5 posto, dosegnuvši rekord od 444,75 eura po toni. Istodobno su terminske cijene malezijskog palminog ulja dosegnule rekordnih 961 dolara po toni.

izvor: www.poslovni.hr