Velika korekcija na svjetskim burzama povod je za razgovor s Miroslavom Jeličićem Purkom, članom Uprave Aureus Investa.
Trebaju li se investitori plašiti krize koja je zahvatila svjetske burze?
– Investitori trebaju samo dobro analizirati svoju investiciju i vjerovati u nju. Krize dođu brzo i neočekivano, a isto tako prođu.
Zasad je teško reći koliko će ova trajati?
– Prošlih je nekoliko godina rast cijena dionica i nekretnina u čitavom svijetu bio impresivan. Cijene nafte i hrane su bile dosta niske, a one su najveći generatori inflacije. Financijski sektor u razvijenom svijetu nije savršen i prvom pojavom krize hipotekarnih kredita došlo je do vrlo velikih otpisa imovine. Sve je to stvorilo nesigurnost financijskog sektora, a uz najavu recesije investitori su panično počeli rasprodavati dionice.
Medvjedi i bikovi

Miroslav Jeličić Purko: Dionice u prosjeku držim više od pet godinaIma li sigurnog utočišta za kapital danas?
– Nikad nije bilo sigurnog utočišta za kapital. Stvaranje kapitala je opterećeno rizicima i ekonomskim ciklusima. Postoji bikovsko i medvjeđe raspoloženje na tržištu.
A sad su na sceni medvjedi?
– Po ocjenama nekih stranih analitičara ulazimo u medvjeđe tržište dok je po ocjenama drugih ovo korekcija izazvana prethodnim velikim rastom cijena. Za manje upućene, bikovsko tržište je tržište rasta koje završava euforijom, dok je tržište medvjeda tržište pada koje završava panikom. Na tim tržištima je bitna psihologija ljudi koji se emotivno ponašaju, a ne na osnovi analiza.
Prošle ste godine izjavili da su dugoročno neodrživi prinosi fondova na kakve smo navikli. Je li sada došlo vrijeme kad ćemo se svi u to uvjeriti?
– Dugoročni prinosi na prošlogodišnjim razinama su teoretski nemogući ili barem ne postoji nitko na svijetu koji je takve prinose ostvario na rok od 10 godina. Ako gledamo duge rokove, oni će biti povezani s rastom ekonomije, znanja, tehnologije. Najbogatiji svjetski investitor Warren Buffet je ostvario prinos od 22 posto u više od 30 godina. Zanimljivo je da Buffet još uvijek drži dionice Washington Posta, a kupio ih je za 11 milijuna dolara na početku svoje karijere. One danas vrijede više od milijardu dolara.
Imate li Vi dionica koje ste kupili na početku svoje karijere?
– Prve dionice sam stekao 1999. godine i neke od njih još držim u svom portfelju.
Koliko im se povećala vrijednost, odnosno kolika im je bila cijena onda, kolika je danas?
– Nekima se vrijednost povećala i 50 puta. Prosječno držanje dionica u mom osobnom portfelju je više od pet godina. U tih pet godina doživite da vam dionica barem dva puta padne na pola vrijednosti. Jako se teško prilagoditi tim činjenicama.
Rat svjetskih ekonomija

Analitičari predviđaju da će u idućim godinama dominirati energija i hrana. Slažete li se s tim?
– Najveći svjetski proizvođači hrane imaju manjak energije. Primjerice, SAD proizvodi 38 posto svjetske proizvodnje kukuruza, dok Brazil proizvodi 40 posto šećerne trske. Zbog viškova koje su proizvodili nisu mogli postići zaradu na poljoprivrednim dobrima i donesene su političke odluke da se dio hrane pretvori u energiju kako bi smanjili ovisnost o uvozu energije.
Primjerice, SAD do 2025. namjerava proizvoditi 150 milijuna tona biogoriva, što će bitno popraviti njihovu energetsku bilancu, a istodobno će smanjiti količinu hrane na svjetskom tržištu i povećati cijene kukuruza, s time i mesa i drugih prehrambenih proizvoda. Brazil već proizvodi etanol vrijedan 20 milijardi dolara koji im služi za pogonsko gorivo, što je za posljedicu imalo povećanje cijene šećera. Za proizvodnju hrane potrebna su umjetna gnojiva koja se dijelom rade od plina, a najveće rezerve su u Rusiji i Iranu. Ako dodamo porast potrošnje hrane u Kini i Indiji zbog rasta BDP-a, onda se mogu složiti s vama da će budućnost biti obilježena hranom i energijom. Može se reći da se radi o ratu globalnih ekonomija.


Zrelije tržište

•• Iako su cijene pale, na Zagrebačkoj burzi nije posustala likvidnost. Pojedine dionice bilježe i milijunske promete. Kako se to tumači?
Hrvatsko tržište je svakog dana zrelije. Na njemu je sve više sudionika koji bitno utječu na likvidnost. Jako puno malih investitora, pogotovo nakon IPO-a Ine i T-HT-a, uključilo se u investiranje preko burze, a isto tako odluka Hanfe o mogućnosti investiranja mirovinskih fondova u kotaciju JDD bitno je utjecalo na rast likvidnosti.