Kako je u svom izlaganju na prošlotjednoj konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije pokazao predsjednik Upravnog vijeća Ante Žigman, u posljednjih 10 godina broj tvrtki koje se bave investicijskim uslugama smanjen je za 42 posto, a investicijskih fondova za 77 posto.

Dobrodošla ideja

Procjenjuje se da su u Hrvatskoj prošle godine prihodi od trgovanja i ulaganja u kripto i blockchain tehnologije iznosili svega 300 milijuna kuna, od čega je dominiralo trgovanje kriptovalutama. Za usporedbu, u svijetu je trenutno više od 500 fondova specijaliziranih za ulaganje u tu tehnologiju s imovinom pod upravljanjem od sedam milijardi dolara.

Tamas Nagy, predsjednik Udruženja društava za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima kaže da, iako je činjenica da blockchain tehnologija, kao digitalna, decentralizirana i javna "glavna knjiga" za sve kriptovalutne transakcije, nudi transparentniji pristup novom tržištu, to ne znači nužno i veću transparentnost trgovanja.

"Upravo ti razlozi, odnosno još uvijek vrlo niska razina transparentnosti trgovanja kriptovalutama, s jedne strane, te manjak sigurnosti i vrlo naglašen rizik za klijente na drugoj strani, ulazak investicijskih društava u to područje u ovom trenutku ne čine toliko vjerojatnim", ističe Nagy.

Jedna od domaćih tvrtki koja se bavi trgovanjem kriptovaluta je Fima Plus čiji predsjednik Uprave Milan Horvat kaže kako je svaka ideja koja doprinosi razvoju tržišta kapitala u Hrvatskoj svakako dobrodošla.

"U zadnje dvije godine blockchain i nove tehnologije potaknule su dinamičan razvoj kripto tržišta na globalnoj razini kroz razvoj novih oblika prikupljanja kapitala putem kriptovaluta, u oblicima kao što su ICO i STO te dinamizirali trgovanje takvim klasama imovine na mnogim burzama diljem svijeta. Ne vidim razlog zbog čega domaća financijska zajednica ne bi bila zainteresirana za uvođenje usluga trgovanja kriptovalutama, tim više što se iz stava Hanfe može zaključiti da su zainteresirani za nove izazove", smatra Horvat.

Skupljanje podataka

Horvat misli da se polako stvara kritična masa potrebna za ozbiljniji iskorak te da bi se mogao uhvatiti korak s ostalim državama u EU koje vrlo aktivno rade na razvoju kripto tržišta. Hanfinu ideju pozdravlja i Saša Ivanović, prvi čovjek Admiral Marketsa.

"Kriptovalute su krajem prošle i početkom ove godine zaista i probudile ne samo naše, već i ulagače diljem svijeta. Na žalost, većini su ostavile gorak okus u ustima. Rasle su prebrzo i prenaglo tako da sada interesa gotovo da i nema", kaže Ivanović. Kaže da je interes za ulaganjem u kriptovalute i u početne ponude tokena (ICO) opao više od 90 posto u odnosu na potražnju iz siječnja ove godine.

"Kada govorimo o tome da blockchain tehnologija može uzdrmati svijet investiranja, onda je to uz pomoć ICO-a. Razvojem ICO-a u Hrvatskoj mnogi će startupovi moći dobiti prijeko potrebni kapital, a mali i srednji investitori moći će ulagati na brz i jednostavan način", smatra Ivanović.

Što se tiče regulacije, jedan od preduvjeta za veću razinu stabilnosti ovakvog tržišta bio bi postojanje uređenih tržišta za trgovanje kriptovalutama, što u ovom trenutku nije slučaj, smatra Tamas Nagy.

"Naime, postojanje velikog broja nereguliranih platformi otvara prostor za manipulacije cijenama, što je bilo vidljivo u prethodnih godinu dana kada je bila zabilježena izuzetno visoka razina volatilnosti, značajan porast spreada između kupnje i prodaje, kao i veliki pad brzine realizacije transakcije, a unatoč većem broju ulagača na kripto tržištu", kaže Nagy.