Komentar Zlatka Turkovića: Ima li europska centralna banka dovoljno hrabrosti?. Na svjetskim burzama još dalje odjekuje odluka američkih Saveznih rezervi o jakom sniženju kamatnih stopa. Amerikanci su na takav korak bili praktično prisiljeni, jer bi u protivnom rizici glede gospodarske recesije u budućnosti bili mnogo veći kao sada. Burzovni ulagači opet se postepeno vraćaju na dionička tržišta. Međutim, izbio je novi problem. Tečaj dolara počeo se opasno spuštati. Razlog je kratkoročne naravi: zbog sniženja kamata u SAD i jednakih kamata u Europi, kapital se seli u eure. Nema dvojbe, da bi sada jedini djelotvorni potez sa strane Tricheta bio da i ECB spusti kamate. Na njega se vrše pritisci sa svih strana. Investitori na europskim burzama najviše sada razmišljaju o budućim koracima glavne europske novčane institucije. U burzovnoj smo fazi, kada tečajevi dionica uglavnom slijede bilance poduzeća. Tečaj dolara je kod toga iznimno važan i za europske firme ima sličnu težinu kao kamatne stope. Njegov pad pogađa velike izvoznike, koji se u kratkom periodu na takve turbulencije ne mogu prilagoditi i njihovi prihodi postaju manji. Njemačka automobilska industrija, francuska prehrambena industrija i velik izvozni sektor kozmetike te mnogih drugih proizvoda, zbog toga dolazi u velike poteškoće. Nije čudno, da Sarkozy pokušava na sve načine lobirati kod sunarodnjaka Tricheta, da smanji kamatne stope i na takav način smanji i tečaj eura. Njemci, za razliku od Francuza bolje prodaju na europskom tržištu i stoga sa skupim eurom, za sada, nemaju tako velikih problema. Oglasili su se i članovi savjeta ECB, koji se, razumljivo, suprostavljaju mješanju politike u financijska posla. Događaji u vezi tečaja eura istini na volju nisu alarmantni, ali ustrajanje Europe na tvrdoj kamatnoj politici moglo bi oslabiti njeno gospodarstvo. Može li si Europa nešto takvo priuštiti, prije usvajanja europskog ustava, kada članice trebaju biti jednoglasne? Ako gospodarstvo padne, članice vjerojatno ne bi bile spremne na velike kompromise. Da pri tome ne spominjem velike europske banke, koje imaju u tom trenutku velike otpise nelikvidnih kredita, koje su u prošlosti plasirale na američko tržište nekretnina. Samo Deutsche bank ima za 29 milijardi dolara takvih kredita, a po nekim ocjenama morat će otpisati milijardu i po. I to po svojoj prilici nije potpuni račun. Stoga će Trichet vrejojatno skupiti nešto hrabrosti i olabaviti novčanu politiku ECB, slično kao u slijedećoj anegdoti. Neki mafijski kum unajmi knjigovođu, koji je gluhonijem. To je dobro, razmišlja, jer gluhonijemi knjigovođa neće čuti ništa o mojim sumljivim poslovima a sa time bit će neupotrebljiv, da svjedoči protiv mene na sudu. Međutim već posle nekoliko mjeseci mafijaš utvrdi, da mu fali 10 milijuna dolara za što osumnjiči knjigovođu. Dovede svog odvjetnika, koji zna komunicirati sa gestama ruku, da malo propita knjigovođu o o tim stvarima. "Pitaj ga, gdje je sakrio moj novac!" naredi mafijaš odvjetniku. Odvjetnik sa rukama postavi pitanje knjigovođi i ovaj mu rukama odgovori nazad. "Ne zna o čemu govorite", prevede odvjetnik. Mafijaš uzme pištolj i uperi ga u knjigovođu. "Pitaj ga još jedanput!" Odvjetnik pokaže pitanje knjigovođi: "Ubit će te, ako mu ne kažeš istinu." Knjigovođa gestikulira: "U redu, u redu. Novac sam zakopao u vrtu moga strica Enza." Mafijaš se okrene odvjetniku: "Šta kaže?" Odvjetnik neko vrijeme razmišlja i odgovori: "Kaže, da nemate hrabrosti pritisnuti okidač!"
Pregled važnijih burzovnih pokazatelja (navedene su vrijednosti u srijedu, 26.09.07 u 10. sati):
- DAX 30, vrijednost 7800 bodova,
- TecDax, vrijednost 954 bodova,
- Euro Stoxx 50, vrijednost 4356 bodova,
- Dow Jones, vrijednost 13778 bodova,
- Nasdaq, vrijednost 2683 bodova
- Nikkei 225, vrijednost 16381 bodova.
Prinosi obveznica do dospijećai:
- 10 godišnje obveznice….. 4,35% godišnje
- 10 godišnje američke obveznice….. 4,62% godišnje
Cijene sirovina:
- zlato (unca)…… 738 USD
- nafta (New York)…… 79 USD