Veljača je protekla bez sastanaka Upravnog vijeća Europske središnje banke i FOMC-a američkog Fed-a, a sljedeći sastanci na kojima će se odlučivati o djelovanju monetarne politike navedenih središnjih banaka, najavljeni su za prvu polovicu ožujka. Promatrajući zbivanja i promjene u monetarnoj politici u CEE regiji tijekom veljače, ističe se češki CNB čije je Upravno vijeće nakon tri uzastopna sastanka na kojima referentna kamatna stopa nije promijenjena, donijelo odluku o nastavku popuštanja restriktivne monetarne politike i snižavanju referentne kamatne stope za 25 baznih bodova na razinu od 3,75%, što je ujedno bilo u skladu s očekivanjima tržišnih sudionika. Tijekom veljače su se također sastala i Upravna vijeća središnjih banaka u Poljskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj i Srbiji, te su sve navedene središnje banke donijele odluke o zadržavanju trenutne razine referentnih kamatnih stopa, primarno uslijed nepovoljnih inflacijskih kretanja. Na području Azije, značajnu odluku po pitanju monetarne politike krajem veljače je donijela japanska središnja banka - BoJ, koja je povisila svoju kratkoročnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova na 0,50%, što je ujedno i najviša razina u posljednjih 17 godina. Takva odluka ponajviše je bila motivirana nastavkom rasta plaća te postignutim napretkom po pitanju inflacije.

Prema podacima objavljenima sredinom veljače, godišnja stopa inflacije u Sjedinjenim američkim državama ponovno je ubrzala u siječnju, s 2,9% na 3%, premašivši time očekivanja tržišnih sudionika koja su upućivala na zadržavanje stope na 2,9%. Time je označen četvrti uzastopni mjesec ubrzanja godišnje stope inflacije i ponovno udaljavanje od inflacijskog cilja središnje banke. Također, stopa inflacije je ubrzala i na mjesečnoj razini, s 0,4% na 0,5%, što je ujedno i treće uzastopno ubrzanje. Pritom, konsenzus očekivanja tržišnih sudionika upućivao je na razvoj situacije u drugom smjeru, odnosno na usporavanje mjesečne stope inflacije na 0,3%. Godišnja stopa temeljne inflacije - koja isključuje komponente hrane i energije, također je ubrzala u siječnju (s 3,2% na 3,3%) i premašila očekivanja tržišta (3,1%). Slična situacija zabilježena je i na mjesečnoj razini - ubrzanje temeljne stope inflacije s 0,2% u prosincu na 0,4% u siječnju, također iznad tržišnog konsenzusa (0,3%).

Promatrajući cjenovne pritiske, nešto drugačija situacija zabilježena je u euro području gdje bi prema preliminarnim procjenama Eurostata godišnja stopa inflacije u veljači trebala usporiti s 2,5% na 2,4% i time prekinuti niz od četiri uzastopna mjeseca ubrzanja. Poseban pozitivan pomak trebao bi biti zabilježen u komponenti usluga, gdje bi rast cijena u veljači trebao usporiti na 3,7%, s 3,9% zabilježenih u prethodnom mjesecu. To bi ujedno označilo i drugi uzastopni mjesec usporavanja inflacije u predmetnoj komponenti kao i najnižu stopu rasta zabilježenu unatrag dvije godine. Pritom, na mjesečnoj razini bi stopa inflacije trebala ubrzati na 0,5% s -0,3% zabilježenih mjesec ranije. Ukoliko preliminarna procjena Eurostata bude potvrđena, najviše godišnje stope inflacije u veljači trebale bi biti zabilježene u Estoniji (5,0%), Hrvatskoj (4,7%) i Belgiji (4,4%), dok bi najniže stope trebale biti zabilježene u Francuskoj (0,9%), Irskoj (1,3%) te Finskoj (1,5%).

Na globalnim dioničkim tržištima u veljači zabilježena su mješovita kretanja. Američki dionički indeksi zabilježili su korekciju, tako je S&P 500 oslabio za oko 0,3%, DJIA za 1%, dok je nešto značajniju korekciju od 2,8% zabilježio tehnološki fokusiran Nasdaq Comp. Istovremeno, na europskim dioničkim tržištima je prevladao optimizam investitora, te je EURO STOXX 50 ojačao za oko 4,5% tijekom veljače, dok je njemački DAX nadodao čak 5,9%, francuski CAC 40 oko 4,2%, a londonski FTSE 100 nešto skromnijih 2,6%. Azijska su tržišta ponovila mješovitu izvedbu iz prethodnog mjeseca, tako je Hang Seng indeks ojačao za impresivnih 14,4%, dok je japanski Nikkei 225 zabilježio korekciju od 4,6%. Glavni indeks Zagrebačke burze - CROBEX, nakon snažne izvedbe tijekom prethodnog mjeseca, u veljači je zabilježio korekciju od oko 4%. Na obvezničkim tržištima tijekom veljače, unatoč povećanoj volatilnosti, prevladao je optimizam investitora. Tako je prinos na američku desetogodišnju obveznicu mjesec završio na oko 4,2%, odnosno, približno 11 baznih bodova niže u usporedbi s početkom mjeseca. Pritom, prinos na dvogodišnju američku obveznicu snizio se za oko 27 baznih bodova te je kraj mjeseca dočekao na razini nešto ispod 4%.

Istovremeno, prinosi na njemačke državne obveznice tijekom mjeseca su se također snizili, iako je pad prinosa bio nešto slabije izražen. Tako je prinos na dvogodišnju njemačku obveznicu krajem mjeseca iznosio oko 2%, što je približno 7 baznih bodova niže no što je to bilo na početku veljače. Prinos na desetogodišnju njemačku obveznicu se u istom razdoblju snizio za oko 5 baznih bodova te je krajem mjeseca iznosio oko 2,4%.

ZB Invest fondovi

Izvor: ZB Invest / Hrportfolio.hr