Financijska tržišta su nastavila biti pod najvećim utjecajem očekivanja oko daljnjeg smjera i intenziteta mjera monetarne politike, procjenjivanja efekata restriktivne monetarne politike na realnu ekonomiju te poslovnih rezultata kompanija u prvom ovogodišnjem kvartalu čija objava se intenzivirala prema kraju mjeseca.

U travnju se nisu održavala nova zasjedanja niti Federalnog odbora za otvoreno tržište američkog FED-a niti Upravnog vijeća ECB-a, tako da su financijska tržišta operirala na temelju zadnjih odluka koje su monetarne vlasti donijele prethodni mjesec, kada je ECB podigao kamatne stope za 50 baznih bodova a FED za 25 baznih bodova, te na temelju očekivanja o daljnjem zaoštravanju monetarne politike obiju centralnih banaka kroz podizanje kamatnih stopa za dodatnih 25 baznih bodova, što se i materijaliziralo na njihovim zasjedanjima početkom svibnja.

Glavni razlog za nastavak restriktivne monetarne politike su i dalje značajni inflatorni pritisci. Međugodišnje stope inflacije su nastavile padati i u SAD-u i u Europi, ali sporije od priželjkivanog od strane centralnih bankara, dok stope temeljne inflacije još uvijek nisu na jasnom padajućem trendu. Takva otpornost se pripisuje još uvijek vrlo snažnoj ekonomskoj dinamici, posebno u uslužnom sektoru i na tržištu rada, iako pojedini objavljeni pokazatelji impliciraju da je zaoštravanje monetarne politike ipak imalo učinka u pojedinim segmentima gospodarstva. Međutim, ukupni makroekonomski podaci još uvijek ne daju u potpunosti jasnu sliku.

Međugodišnje inflacijske stope su nastavile padati i u SAD-u i u Europi, ali stope temeljne inflacije ne dijele takav trend, pri čemu temeljna inflacija u Europi još uvijek nije počela padati, a u SAD-u popušta sporije od očekivanja. Takva otpornost se pripisuje još uvijek vrlo snažnoj ekonomskoj dinamici, posebno u uslužnom sektoru i na tržištu rada. Iako makroekonomski podaci koji su pristigli ne daju u potpunosti jasnu sliku, pojedini objavljeni pokazatelji impliciraju da je zaoštravanje monetarne politike ipak imalo učinka u pojedinim segmentima gospodarstva. S druge strane, poslovni rezultati kompanija za prvo ovogodišnje tromjesečje su većinom bili bolji od očekivanja analitičara, dijelom zbog još uvijek pozitivnih makroekonomskih kretanja, a dijelom i zbog konzervativnijih očekivanja.

Kriza povjerenja u bankarski sustav u SAD-u koja je izbila u ožujku se stabilizirala nakon poduzetih regulatornim mjera, što je tijekom travnja dopustilo financijskim tržištima da predahnu od povećane zabrinutosti u tom segmentu. Međutim, ispostavilo se da je to bilo tek privremeno, s obzirom da su se poslovni problemi pojedinih banaka vratili u fokus zbivanja krajem mjeseca te nanovo pobudili sumnje u stabilnost financijskog sustava. Nakon što su u ožujku propale banke Sillicon Valley Bank, Silvergate Bank te Signature Bank zbog naglog povlačenja depozita te propusta u internom upravljanju rizicima, pod pritiskom i povećalom su se našle i druge male i regionalne banke, što je kulminiralo kolapsom još jedne banke krajem travnja - First Republic Bank.

Obnavljanje krize bankarskog sustava je izazvalo kratkoročno povećanu volatilnost na financijskim tržištima, pogotovo za dionice u financijskom sektoru, a privremeno su pali i prinosi na dužničke vrijednosne papire. Međutim, intenzitet tržišnih reakcija nije bio izražen kao u ožujku, pa su i mjesečni pomaci dioničkih indeksa i obvezničkih prinosa bili nešto manji. Najvažniji svjetski dionički indeksi su uspjeli zadržati pozitivan trend te novim dobicima podebljati ionako solidan rezultat od početka 2023. godine. U Americi, Dow Jones je imao najbolju izvedbu u travnju s dobitkom od 2,6%, S&P je porastao za 1,6%, dok je Nasdaq 100 tijekom mjeseca porastao tek neznatno, ali i dalje uvjerljivo vodi kada se promatra izvedba od početka godine. Europski indeksi su u travnju također porasli, uglavnom između 2% i 4%, CROBEX je blago oslabio, dok su azijski indeksi imali mješovite izvedbe (Nikkei +1,5%, Hang Seng -2,4%).

Izvor: ZB Invest / Hrportfolio.hr