Na samom početku mjeseca uslijedio je dodatni šok za financijska tržišta kao rezultat značajne korekcije cijene nafte na svjetskim tržištima. Naime, Rusija je odbila podržati plan OPEC zemalja da smanje proizvodnju kako bi podržali cijenu nafte koja je, od izbijanja COVID-19 pandemije do tada, pala oko 25%. Navedeno je rezultiralo cjenovnim ratom između naftnih velesila, na što su financijska tržišta odgovorila novim bijegom iz rizičnijih oblika imovine u sigurnije, te posljedičnim padom prinosa na 10-godišnje američke i njemačke obveznice na najniže razine u povijesti.

S ciljem smanjivanja negativnih posljedica na ekonomiju, američka središnja banka (FED) donijela je odluku o spuštanju referentne kamatne stope s 1,5%-1% na 0%-0,25% te najavila program otkupa obveznica u vrijednosti od 700 milijardi dolara. Tjedan dana poslije, FED je najavio ukidanje spomenutog limita od 700 mlrd dolara te se obvezao kupovati neograničene količine državnih obveznica i hipotekarnih vrijednosnih papira kako bi zadržalo troškove zaduživanja na najnižim razinama. Također, uspostavljen je program kojima se osigurava protok kredita korporacijama, kao i državama i lokalnoj upravi. Glavni čelnik Feda, J.Powell je pritom naveo kako smatra da negativne stope, koje se koriste u Europi i Japanu, ne bi bile prikladne za politiku u SAD-u. Nadalje, krajem mjeseca izglasani je paket fiskalnih stimulusa američkom gospodarstvu vrijedan 2 bilijuna dolara nakon čega je tržište uspjelo nadoknaditi dio gubitaka iz proteklih tjedana. Izglasan je i paket pomoći koji uključuje milijarde financijske pomoći kompanijama, državama i gradovima osiguranja za slučaj nezaposlenosti, odgodu poreza i brojne druge odredbe.

S druge strane, na iznenađenje tržišnih sudionika, Europska središnja banka (ECB) zadržala je referentne kamatne stope na postojećim razinama, pri čemu je povećala program neto kupnje obveznica (APP) s 20 milijardi eura mjesečno za dodatnih 120 mlrd. eura do kraja godine. Pri tome će fokus biti na korporativnim obveznicama. Do sljedećeg ciljanog programa dugoročnog refinanciranja (TLTRO III), ECB će ponuditi dodatni program dugoročnog financiranja (LTRO) s punom alokacijom i po stopi jednakoj prosječnoj depozitnoj stopi za vrijeme trajanja programa. Krajem mjeseca investitore je ohrabrila vijest o osnivanju 750 mlrd. eura vrijednog novog programa otkupa vrijednosnica, simbolično nazvanog PEPP - Pandemic Emergency Purchase Programme. Novi program otkupa državnih i korporativnih vrijednosnica nastao je u namjeri smanjenja rizika u transmisiji monetarne politike te podrške gospodarskoj aktivnosti eurozone.

Vlada Republike Hrvatske je donijela ukupno 66 mjera za pomoć gospodarstvu uslijed pandemije koronavirusa. Najvažnija mjera koju uvodi Vlada je financiranje 100% neto minimalne plaće uz mogućnost produljenja na još tri mjeseca. Tim potezom će se osigurati plaće za oko 400.000 radnih mjesta. Kako bi se održala likvidnost poduzeća, Ministarstvo financija predložilo je beskamatnu odgodu plaćanja i/ili obročnu otplatu poreznih obaveza, nastalih za vrijeme i uslijed posebnih okolnosti. Nadalje, HBOR uvodi moratorij na kreditne obveze klijenata po postojećim plasmanima i reprogram postojećih kredita uz uvođenje počeka na otplatu glavnice, a u suradnji s poslovnim bankama odobravat će se i novi krediti za financiranje tzv. hladnog pogona tvrtki. U okviru mjera podrške, predlaže se uvođenje ′stand still′ aranžmana od strane poslovnih banaka, odnosno obustavljanje mjera prisilne naplate prema svim dužnicima u razdoblju od tri mjeseca, za koje vrijeme se i dalje obračunava redovna kamata.

Dionička tržišta

Američki dionički indeksi u ožujku su zabilježili najbrži pad od 1987. godine uslijed kulminacije širenja koronavirusa i teških posljedica na globalno gospodarstvo. Kompanije diljem svijeta suočavaju se s problemom likvidnosti i nemogućnosti isporuke najavljenih kvartalnih rezultata. Padu je pridonio i rekordan porast broja nezaposlenih u SAD-u. Tako su vrijednosti glavnih indeksa u ožujku zabilježili sljedeći pad vrijednosti: NASDAQ Composite (-10,12%), Dow Jones (-13,74%), S&P 500 (-12,51%). Negativne posljedice osjetile su se i u Europi, gdje je stanje najdramatičnije u Italiji i Španjolskoj. Tako su na mjesečnoj razini vodeći europski indeksi ostvarili sljedeće rezultate: njemački DAX (-16,14%), francuski CAC40 (-16,42%), FTSE100 (-15,45%).

Domaće dioničko tržište snažno je odgovorilo na trenutne, ali i na potencijalne negativne posljedice pandemije na hrvatsko gospodarstvo, pri čemu se najviše misli na strahovit udar na nadolazeću turističku sezonu. U ožujku je Crobex zabilježio pad vrijednosti na mjesečnoj razini (-20,55%). Značajan pad vrijednosti zabilježio je i MSCI EM dionički indeks (-15,61%).

Obveznička tržišta

U cilju održavanja stabilnosti na tržištu državnih vrijednosnih papira HNB je počeo kupovati državne obveznice RH te je u dva navrata na operaciji fine prilagodbe otkupila vrijednosne papire ukupnog nominalnog iznosa 4,288 milijuna kuna.

Desetogodišnji prinos na američki treasury u jednom trenutku zabilježio je najnižu vrijednost u povijesti od 0,32%, a cijela američka krivulja prinosa bila je na razini ispod 1%. Unatoč zabrinjavajućim ekonomskim pokazateljima, raspoloženje na obvezničkim tržištima krajem mjeseca se stabiliziralo, čemu svakako doprinose dalekosežne mjere fiskalne i monetarne politike u SAD-u i Europi.

Novčano tržište

Na deviznim tržištima je dolar u odnosu na euro imao tendenciju jačanja. Iako je u jednom trenutku bio na razini 1,0658, mjesec je zaključen na tečaju EUR/USD od 1,1028 dolara za euro. Jača deprecijacija kune u odnosu na euro dovela je tečaj EUR/HRK na 7,6270 na kraju mjeseca.

Snažni deprecijacijski pritisci na kunu prisilili su HNB na čak 5 deviznih intervencija u ožujku. Ukupno je bankama prodano 2,243 mlrd. eura te se tečaj nakon intervencija stabilizirao. Bila je to prva intervencija na strani prodaje deviza bankama od rujna 2015. godine. HNB je također održala i strukturnu operaciju, te je u sustav plasirano 3,8 mlrd. kuna na rok od 5 godina po kamatnoj stopi od 0,25%. Održana je i redovita operacija kojom je HNB plasirala 750 mil. kuna na rok od tjedan dana po kamatnoj stopi od 0,30%, te 750 milijuna kuna uz smanjenu stopu od 0,05%.

Ministarstvo financija na aukcijama je prodalo jednogodišnje trezorske zapise u vrijednosti od 1,443 milijardi kuna po kamatnoj stopi 0,06%.

Svi fondovi ZB Investa