Kina je u dvije banke povezane s državom ubrizgala gotovo 100 milijardi dolara iz deviznih rezervi kako bi potaknula posustalo gospodarstvo, izvijestili su u srijedu državni mediji, dok tržišta dionica strahuju za daljnju podršku monetarne politike.

Središnja je banka u utorak zaključila transakcije kojima je u Kinesku razvojnu banku ubrizgala 48 milijardi dolara, te 45 milijardi dolara u Izvozno-uvoznu kinesku banku, izvijestila je službena novinska agencija Xinhua.

Cilj je tih transakcija ojačati njihovu kapitalnu osnovicu i poduprijeti gospodarstvo, dodaje se u izvješću.

Kineske devizne rezerve najveće su u svijetu a na kraju lipnja kliznule su na 3.690 milijardi dolara, s 3.730 milijardi koliko su iznosile na kraju ožujka, napominje agencija AFP.

"Injekcija navodi na zaključak da središnja banka pokušava usmjeriti novac u realno gospodarstvo, poput izvoza i gradnje infrastrukture", ocjenjuje u izjavi za novinsku agenciju AFP ekonomist Barclays Capitala Wang Shengzu.

Ministarstvo trgovine upozorilo je u srijedu u priopćenju da bi izvoz mogao padati i idućih mjeseci, nakon 8,3-postotnog smanjenja u srpnju, najvećeg u četiri mjeseca.

"Ne može se isključiti mogućnost pada izvoza na godišnjoj razini u više mjeseci. U cijeloj godini izvoz bi ipak trebao porasti", kazao je na redovnom mjesečnom brifingu glasnogovornik ministarstva trgovine Shen Danyang a prenosi Reuters.

"U cijeloj će godini situacija s razmjenom s inozemstvom biti teža nego što smo dosada očekivali", kazao je.

Još prošlog mjeseca u ministarstvu su prognozirali poboljšanje izvoza u drugoj polovini godine u odnosu na prvih šest mjeseci.

Kinesko je gospodarstvo prošle godine poraslo 7,4 posto, najslabije od 1990., a ove su godine aktivnosti dodatno usporile, uz stopu rasta od samo 7,0 posto u prva dva tromjesečja.

Vlada je za cijelu godinu zacrtala stopu rasta od oko 7,0 posto.

Kako bi potaknula gospodarske aktivnosti, Kina je četiri puta od prošlogodišnjeg studenog smanjivala ključne kamatne stope, snizivši i obvezne rezerve za banke.

"Novac namaknut dosadašnjim ublažavanjem monetarne politike nije ubrizgan u realno gospodarstvo, već je većina otišla u financijske institucije i na tržište dionica", tumači Wang.

Ta se podrška pretočila u skok referentnog indeksa Šangajske burze dionica u 12-mjesečnom razdoblju do kraja lipnja za čak 150 posto da bi potom u tri tjedna pao gotovo 33 posto. Samo jučer su kineska tržišta dionica potonula šest posto, i to zbog špekulacija da središnja banka možda neće žuriti s dodatnim ublažavanjem monetarne politike kako bi nastavila podupirati cijene dionica.

Poticaj špekulacijama bila je značajna gotovinska injekcija središnje banke putem operacija na otvorenom tržištu, najveća u šest mjeseci. Trgovci su je protumačili kao signal da će banka pričekati sa sljedećim poticajima, što bi u uvjetima pojačanog povlačenja kapitala bio nagovještaj smanjene likvidnosti.

Pojedini trgovci podsjećaju i na prošlotjedno priopćenje regulatora za tržišta vrijednosnica da će "vlada prestati s redovnim intervencijama na tržištu dionica kojima je podupirala cijene dionica", podsjetio je jučer za Reuters neimenovani trgovac velike brokerske kuće u Šangaju.

Regulatori su prošlog petka priopćili da će vlada omogućiti tržištu veću ulogu u određivanju cijena dionica, što je bio prvi službeni signal Pekinga da će ublažiti mjere podupiranja tržišta dionica putem državnih financijskih institucija.

Pad tržišta dionica nastavljen je i u srijedu, drugi dan zaredom, uz pad indeksa burzi u Šangaju i Šenzenu u jutarnjoj trgovini za tri posto.