Posljednji tjedan prije završetka razdoblja održavanja i izdvajanja obvezne pričuve likvidnost sustava ostaje dobra. Banke su smanjile svoju potražnju za kunama, a viškove sredstava plasirale značajno i u prekonoćne depozite kod HNB. No, kamatne stope se nisu uobičajeno spuštale prema razini 2% kod depozita s najkraćim rokovima dospijeća.
Naime, iako Ministarstvo financija već dva tjedna nije izdalo nove trezorske zapise, na tržište je stigla nova ponuda kunskih obveznica. Ovaj je put iznos bio na razini od 2,5 milijardi kuna uz vrlo povoljnu razinu prinosa i kupona s obzirom na trenutne razine na tržištu. Izdavanje nove obveznice donijelo je određene kratkoročne poremećaje na novčanom tržištu, očekivano, te su se stoga vrlo kratkoročne kamatne stope nalazile blizu razine obratne repo stope.
Na posljednjoj je obratnoj repo aukciju ponovno podignut iznos plasiranih sredstava na obratnoj repo aukciji uz nepromijenjenu obratnu repo stopu. Ipak, ukupni plasirani iznos od 1,1 milijardi kuna ne ukazuje na veliki pritisak na likvidnost s obzirom da u razdobljima visokih pritisaka na likvidnost plasmani znaju biti i višestruko viši.
S obzirom da je ovo razdoblje niže osobne potrošnje stanovništva, likvidnosti sustava odgovara i povrat dijela gotovog novca u optjecaju u banke, koji je ponovno pao ispod razine od 14 milijardi kuna nakon gotovo sedam tjedana. Dugoročnije kamatne stope nisu bile posebno promijenjene iako je tek blagi pomak naviše moguć u sljedećem razdoblju s obzirom da sljedeći tjedan započinje novo razdoblje izdvajanja i održavanja devizne pričuve.
Nagli rast potražnje za devizama koji je došao i iz korporativnog i bankarskog sektora, odveo je tečaj i prema razini od 7,39-7,40 kuna za euro. Na toj razini su ga ipak zaustavili i mogućnost jače ponude deviza i druge transakcije devizama. Nakon sredine tjedna kad je tečaj dosegnuo takve razine, zabilježen je mali oporavak kune, a do kraja tromjesečja se može očekivati jače utjecaje u smjeru jačanja kune.

izvor: www.limun.hr