U prošlom tjednu, koji je zauvijek promijenio zemljovid američkog financijskog tržišta, zajedno sa američkim burzama i hrvatsko tržište kapitala je doživljavalo negativne i pozitivne šokove. SDP-ov ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić pripisuje to „psihološkom osjećaju da smo dio globalnih trendova“.
Jurčić je vrlo skeptičan o učinkovitosti poteza kojim američka vlada pokušava gubitak financijskog sektora prebaciti s tržišta na proračun.

„Pokušava se umjetno stvoriti potražnja na tržištu i situacija podsjeća na krizu u Japanu iz 1994. godine, na koju je isto tako odgovoreno vladinim mjerama, ali je dvije godine kasnije kriza ipak buknula“, tvrdi jurčić.

Razlika između fiktivne vrijednosti na tržištu, smatra Jurčić, u odnosu na realnu vrijednost imovine sada iznosi možda čak i bilijun dolara i to je balon koji se jednostavno mora ispuhati bez obzira plaća li teret toga porezni obveznici ili ulagači na tržištu.

„Hrvatsko tržište kapitala ostalo je bez interesa stranih ulagača i nakon što se još proda Ina to će biti lakrdija. Ulagači koji su ušli u Hrvatsku na vrijeme već su uloženo vratili dva ili tri puta i povukli se i više nema potražnje. To se najbolje vidi na dionici HT-a, koja je dugoročno najodrživija no ni za nju nema kupaca“, objašnjava Jurčić.

Oni malobrojni koji imaju sredstva svjesni su da mali dioničari moraju i žele prodati i ne mogu čekati porast cijene, kazao je Jurčić, koji ističe da većina malih dioničara spada u skupinu „nesvjesnih špekulanata“, koji su na tržište ušli da na brzinu zarade, ali nema velikih investitora da naum provedu u djelo.

„Američki kapitalistički sistem se urušio i kriza pokazuje da niti antimonopolski zakoni, ni upravljanje rizicima ni državna regulacija tržišta nisu bili nikakva zaštita ulagačima“, zaključio je profesor s Ekonomskog fakulteta Drago Jakovčević.

Jakovčević ističe da vrijednosnice na kojima su američki financijski divovi propali nisu bili dostupni na „manje razvijenim tržištima“, pa ispada sada da su podružnice tvrtki i uspješnije od matica jer nisu imale ni priliku izgubiti novac na hipotekarnom tržištu.

„Nije li to poruka da su rizici moralni hazard“, pita se Jakovčević.

Kriza u svijetu odrazila se kod nas jer smo dio globalnog tržišta, ali zato, smatra Jakovčević, trebamo dobro promisliti što smijemo privatizirati i prepustiti tržištu, a što država mora kontrolirati.
„Bojim se da je dno na bilančnoj vrijednosti tvrtki te da se na burzi polako poništava razlika između realne vrijednosti tvrtki i dodane, koju je valoriziralo tržište“, zaključuje Jakovčević.

O opasnostima od širenja bankarske krize u SAD-u na Europu i Jakovčević i Jurčić smatraju da postoji, no propasti će prije svega banke koje su u većoj mjeri kontaminirane ulaganjima na tržištu sekundarnih hipotekarnih kredita.

„Američke banke imaju problem neadekvatnosti imovine, a bojim se da se i nekoliko europskih banaka nalazi pred propašću“, zaključuje Jurčić, koji je podsjetio da je već prije tvrdio da su vrijednosti napuhane i to 60 posto u SAD-u, a oko 20 posto u Europi.