Japanske vlasti u proteklih su mjesec dana potrošile rekordnih 15,4 bilijuna jena (96,5 milijardi dolara) na intervencije na deviznom tržištu kako bi poduprle domaću valutu, pokazuju podaci japanskog ministarstva financija objavljeni u petak.

Razmjeri intervencije pokazuju odlučnost Tokija da zaustavi slabljenje jena, koji je dosegnuo najnižu razinu u posljednja četiri desetljeća prema dolaru. Slaba valuta ugrožava zaradu velikih japanskih izvoznika i povećava troškove uvoza, među ostalim energenata, napominje Reuters.

Japan gotovo svu potrebnu energiju uvozi, a oko 95 posto pošiljki dolazi s Bliskog istoka, zbog čega je posebno izložen mogućim problemima u opskrbi izazvanima ratom s Iranom.

Slabosti jena također pridonosi relativno sporo podizanje kamatnih stopa japanske središnje banke (BOJ). Japanske kamatne stope i dalje su niske u usporedbi s tržištima poput SAD-a, zbog čega ulagači nastavljaju koristiti jeftino financiranje u jenima za ulaganja na svjetskim tržištima. BOJ je na posljednjoj sjednici u srpnju zadržao kamatne stope nepromijenjenima, iako su dužnosnici signalizirali da bi ih mogli početi brže povećavati. Tržišta trenutačno daju oko 65 posto izgleda za povećanje kamatnih stopa na idućoj sjednici u rujnu.

Japan je 30. i 31. srpnja intervenirao na deviznom tržištu kako bi podupro jen, a jedna od intervencija provedena je u suradnji sa SAD-om, što je vrlo rijedak slučaj. Jen je u vrijeme prije intervencije potonuo na gotovo 164 jena za dolar, najnižu razinu u posljednjih 40 godina. Južnokorejska središnja banka također je tada kupovala wone kako bi pojačala učinak intervencije, istaknuli su južnokorejski dužnosnici.

Japanska valuta početkom kolovoza nakon intervencije ojačala je s oko 163 na čak 155,20 jena za dolar, da bi se potom stabilizirala oko 159,50 jena za dolar, gdje se nalazi od 10. kolovoza.

Podaci ministarstva financija odnose se na razdoblje od 30. srpnja do 26. kolovoza, a pokazuju da je Japan u tom razdoblju na intervencije potrošio rekordnih 15,4 bilijuna jena. Detaljniji dnevni podaci neće biti dostupni do objave tromjesečnog izvješća, vjerojatno početkom studenoga.

Raniji podaci BOJ-a pokazuju da je intervencija 30. srpnja možda iznosila čak i 9,6 bilijuna jena, što bi znatno premašilo trenutačno potvrđeni dnevni rekord od 6,3 bilijuna jena, ostvaren 30. travnja ove godine.

Washington je u međuvremenu poručio da Japan ima mogućnost koristiti zaštitni mehanizam američkih Federalnih rezervi namijenjen velikim središnjim bankama. Taj mehanizam, uveden 2020. radi stabilizacije tržišta tijekom pandemije, Japanu omogućuje osiguravanje dolarske likvidnosti bez izravne prodaje američkih državnih obveznica.

Američki ministar financija Scott Bessent ranije ovog mjeseca rekao je da će Washington učiniti "što god bude potrebno" kako bi podržao Tokio u nastojanju da stabilizira jen. Dodao je da bi znatno podcijenjen tečaj mogao izazvati nove probleme u gospodarstvu, ali i potaknuti druge zemlje na slabljenje vlastitih valuta kako bi ostale konkurentne.