Jadranski naftovod (Janaf) ostvario je u 2007. godini ukupni prihod od 360,1 milijun kuna što je u odnosu na godinu prije povećanje od 5,2 posto. Kako su iz Janafa izvijestili u svojem godišnjem financijskom izvješću na Zagrebačkoj burzi, prošlogodišnji prihod bio je za čak 19,3 posto veći od plana za 2007. godinu. Ostvarena bruto dobit u prošloj godini od 50,1 mililjun kuna bila je za 36,7 posto veća u odnosu na 36,6 milijuna ostvarenih u 2006. godini, te za 143,6 posto više od planirane dobiti. Neto dobit je također porasla, sa 36,6 milijuna kuna u 2006. godini na 39,4 milijuna u prošloj godini. U strukturi prihoda oni od osnovne djelatnosi, transporta nafte iznose 216,2 milijuna kuna, što je bilo za 10,1 posto više u odnosu na 2006. godinu. Povećanje je rezultat većeg obujma prijevoza i povoljnijih komercijaonih uvjeta, no u odnosu na plan, rezultati su pobacili za 3,4 posto zbog manjeg prijevoza za rafineriju nafte Rijeka i NIS Srbija. Prihodi od skladištenja nafte iznose u 2007. godini 63 milijuna kuna što je za 50 posto više nego u godini prije. Prošle godine je Janaf prevezao 7,2 milijuna tona nafte, što je bilo za 13,2 posto više nego u 2006. godini, ali za 2,9 posto manje nego što su u Janafu planirali za 2007. godinu. Prihodi od skladištenja nafte su pak znatno porasli, i u odnosu na godinu prije kao i na plan, što je pridonijeloda ukupni prihod od 360 milijuna kuna bude značajno veći i od onog u godini prije, kao i od planiranog za 2007. godinu. Ukupni rashodi Janafa u protekloj godini iznosili su 310 milijuna kuna i kao takvi bili za 1,4 posto veći od onih u 2006., kada su iznosili 305,6 milijuna. Kako stoji u pojašnjenju godišnjih poslovnih rezultata Janafa, poslovni rashodi čine 282,2 milijuna kuna i zauzimaju 91 posto ukupnih rashoda. U odnosu na godinu prije, poslovni rashodi su tijekom 2007. godine bili veći za tri posto, a u odnosu na plan bili su veći za 4,3 posto. U strukturi poslovnih rashoda na amortizaciju i troškove osoblja otpada 72,2 posto.
Ukupni financijski rashodi od 27,8 milijuna kuna bili su za 11,7 posto manji nego u 2006. godini, a odnose se na kamate po dugoročnom kreditu i negativne tečajne razlike. Jadranski naftovod planira u 2008. godini investirati između 350 i 400 milijuna kuna, što je više od ukupnih 300 milijuna kuna investiranih u dvije prethodne godine. Kako su nedavno izvijestili čelnici Janafa, te investicije većim dijelom će biti usmjerene u zaštitu okoliša i modernizaciju kako bi se produžio životni vijek naftovoda, rekla je rukovoditeljica Janafova Sektora za strateški razvoj i planiranje Gordana Sekulić. Kao najznačajnije projekte spomenula je modernizaciju sustava nadzora i upravljanja, unaprjeđenje komunikacijsko-informacijske infrastrukture i elektroenergetskog i geoinformacijskog sustava te izgradnju obilaznice Krčkog mosta. Janafov naftovod prolazi lukom tog mosta, a njegovo premještanje planira se zbog sigurnosnih razloga. Planovi Janafova razvoja za razdoblje od 2006. do 2012. godine, rekla je Sekulić, oslanjaju se na novu energetsku politiku Europske unije te energetsku i gospodarsku strategiju Hrvatske. Janaf tako računa na dio kolača od predviđenog povećanja količina uvozne nafte za Europu od 100 milijuna tona do 2030. godine zbog pada proizvodnje iz Sjevernog mora. Svoju poslovnu šansu vidi i u skladištenju nafte i derivata za domaće i potrebe zemalja Europske unije kada Hrvatska uđe u EU, te u sudjelovanju u projektima Paneuropskog naftovoda (PEOP) i Družba Adria.
Rast dividende
Temeljni kapital Janafa od nešto više od dvije milijarde kuna podijeljen je na 742.846 dionica nominalne cijene od 2700 kuna po dionici. Na zadnji dan 2007. godine najveći dioničar s udjelom od 50,54 posto bio je HZMIO, a slijede Vlada sa 21 posto te INA s 16 posto. Prema godišnjem financijskom izvješću, neto zarada po dionici za prošlu godinu iznosila je 53,08 kuna. U odnosu na godinu prije, to je bilo više za 7,6 posto, a odnosu na plan više za čak 139,64 posto.