Cijene nafte kliznule su u petak na međunarodnim tržištima prema razini od 51 dolar, budući da je jači dolar potisnuo u drugi plan snažnu potražnju rafinerija i prekide u opskrbi.

Na londonskom je tržištu cijena barela pala 61 cent u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 51,34 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 64 centa nižoj cijeni, od 49,92 dolara za barel.

Analitičari ističu da je cijene nafte prigušio oporavak dolara, poskupivši uvoz energenata za zemlje koje koriste druge valute.

Dolarski indeks porastao je 0,3 posto.

"Cijene nafte kliznule su s najviše razine u gotovo 12 mjeseci nakon što je dolar promijenio smjer", objavila je banka ANZ, dodavši da bi prekidi u opskrbi širom svijeta trebali pomoći spriječiti njihov dublji pad.

Tako se pad američke proizvodnje nafte iz škriljca nadovezao na smanjenje nigerijske proizvodnje zbog napada militanata i manju kanadsku proizvodnju zbog šumskih požara.

Američka vlada objavila je jučer da je globalna ponuda u svibnju u prosjeku smanjena više od 3,6 milijuna barela dnevno zbog neplaniranih poremećaja u opskrbi u više zemalja svijeta, najviše u jednom mjesecu otkad su u siječnju 2011. počeli bilježiti te podatke.

Na strani potražnje, očekuje se da će globalna aktivnost rafinerija dosegnuti rekordnu razinu upravo u trenutku kada će ponuda biti smanjena zbog prekida u opskrbi. Tako će u kolovozu raspoloživi globalni kapaciteti rafinerija dosegnuti 101,8 milijuna barela dnevno, najviše u povijesti, pokazuju podaci Thomson Reuters Eikona. U ožujku iznosili su 97,25 milijuna barela dnevno.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je na svojim internetskim stranicama da je referentna cijena barela košarice njezine nafte u četvrtak iznosila 48,02 dolara, što znači da je ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni trgovinski dan.