Dividenda iz neraspoređene zadržane dobiti Plive koja je akumulirana 2002., kako stoje stvari, bit će isplaćena do kraja ožujka 2008. godine. Mali će dioničari platiti porez na dohodak od kapitala, ali ne i Barr kao većinski vlasnik. O aktualnoj isplati Plivine izvanredne dividende odlučit će izvanredna glavna skupština dioničara zakazana za idući tjedan (10. ožujka).
Porez i prirez
U Ministarstvu financija kažu da vrijedi pravilo da se na dobit koja je ostvarena od 2001. do 2004., bez obzira kada se isplaćuje, plaća porez na dividendu po stopi od 15 posto plus prirez ako ga ima. Ta se porezna obveza, prema podacima iz SDA gdje Barr ima 93,84 posto dionica te Plivin trezor 4,46 posto, dotiče svega oko dva posto malih dioničara - građana. Isplata dobiti iz četverogodišnjeg razdoblja (od 2001. do 2004.) podliježe oporezivanju porezom na dohodak od kapitala, a tangira samo vjerojatno jako mali broj fizičkih osoba koji su dioničari Plive. No o istome trebaju voditi računa i drugi mali dioničari koji se susretnu s takvim fenomenom. Prema riječima Ivana Idžojtića iz ovlaštenog porezno-savjetničkog ureda, nije samo pravnička dilema kako to u Plivinu slučaju različito prolaze dioničari u ovisnosti o tome je li dioničar strana kompanija ili hrvatski građanin. Na ovom primjeru nam objašnjava pitanje nepravednosti poreznog sustava. Tako podsjeća da je u Zakonu o porezu na dobit (NN 177/2004.) u prijelaznim odredbama stajalo "da i pravne osobe nerezidenti plaćaju porez na tu dividendu po stopi od 15 posto, no to je u kolovozu 2005. promjenama zakona izbrisano bez obrazloženja". Zbog takvog zakonskog preokreta Deutsche Telekom je bio zakonski oslobođen plaćanja zadržanog poreza na izvanrednu dividendu HT-a iz 2004., koja mu je 2005. donijela 835,4 milijuna kuna. U dobiti koja je ostvarena i nije isplaćena do današnjih dana nalazi se odgođeni iznos poreza, kaže Idžojtić. Porez od dohotka od kapitala u slučaju kad je član društva fizička osoba, drugačije se tretira no kad je u pitanju pravna osoba. Onda je to zadržani porez ili porez na dobit po odbitku. Što se domaćih pravnih osoba tiče, njima je dividenda prihod koji ne podliježe oporezivanju da bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje. Načelo porezne pravednosti traži, prema Idžojtiću, da i dividenda koja se isplaćuje stranim kompanijama također podliježe oporezivanju porezom na dobit po odbitku. Objašnjava zašto je tako, pa kaže da strane kompanije u konačnici pripadaju njihovim građanima nerezidentima.
Zadržana dobit
"Dobit koja se zadržala iz razdoblja od 2001. do 2004. pa se danas isplaćuje inozemnim kompanijama, a na žalost ne podliježe oporezivanju, izravno dovodi u sukob dva naša porezna propisa: Zakon o porezu na dohodak i Zakon o porezu na dobit koji su iz istog sustava neposrednih poreza", kaže Idžojtić. Zanimljivim mu se čini kako postojeće stanje nije bilo na snazi od početka primjene sadašnjeg Zakona o porezu na dobit. "Zakon o porezu na dobit koji se počeo primjenjivati 2005. u prijelaznim odredbama sadržavao je odredbu o oporezivanju dividende pravnih osobama nerezidenata, ali je pri prvim izmjenama zakona u kolovozu 2005. izbrisana ta odredbu. To je objavljeno u NN 90/2005. Te su izmjene tematski obuhvatile dvije cjeline. Jedna se odnosi na dio oslobođenja i olakšica, a drugom je uvedeno neoporezivanje dividende iz ostvarene dobiti od 2001. do 2004. koja se u razdoblju nakon 1. siječnja 2005. isplaćuje inozemnim pravnim osobama. Jednom rečenicom, a koju ni u stručnoj javnosti nisu na zadovoljavajući način analizirali, tako je izbrisano stotine milijuna kuna poreza. Naša trgovačka društva, koja su pod izravnom kontrolom stranih kompanija, plaćaju kao končani porez po stopi od 20 posto za razliku od trgovačkih društava, koja su pod kontrolom hrvatskih građana, a dobit tih tvrtki u konačnici se ipak oporezuje po stopi od najmanje 32 posto plus prirez na porez na dohotak od kapitala", objašnjava Idžojtić. Da je ostao na snazi porezni propis koji je vrijedio samo osam mjeseci, danas bi Barr kao američka kompanija platila Hrvatskoj porez na dividendu u iznosu od oko 200 milijuna kuna jer, zaključuje Idžojtić.
Nepravedno oporezivanje
"Neoporezivanje dividende i udjela u dobiti koje je uvedeno 2005. pokazuje se kao neprihvatljivo rješenje, posebno pri isplati nerezidentima pravnim osobama. Posljedice ukidanja tog poreza je umanjeni prihod od poreza i povećana nepravednost u oporezivanju. Zemlja poput Hrvatske, koja 'uvozi kapital' posljedično 'izvozi dividendu' pa se državni interes može zaštititi upravo suprotno, naime, oporezivanjem dividende", načelno kaže Idžojtić.