Govoreći o nekim zahtjevima za dopunama Prospekta za javnu ponudu dionica Atlantic grupe, predsjednik Hanfe Ante Samodol usput je spomenuo kako u Hanfi "na odobrenje čeka nekoliko prospekata za IPO". Nije bilo teško dokučiti da je u proceduri odobravanja i Plivina kćerinska tvrtka Veterina. Za nju u Plivi već godinama postoji opredjeljenje za prodaju. Tako je već bilo nekih pokušaja pronalaženja strateškog partnera (najbližom se svojedobno činila jedna irska kompanija), ali na kraju je poslovno područje veterine i agrara (p)ostalo dijelom paketa koji je dospio u vlasništvo američkog Barra u preuzimanju Plive. No s novim vlasnikom već proljetos su u vezi s Veterinom ponovno pokrenute i konkretne aktivnosti, uključujući i transformaciju iz društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo. Prvotno se govorilo kako je tim investicijskih bankara Raiffeisen banke kao Plivina savjetnika za taj posao dobio mandat da razradi nekoliko opcija za Plivino dezinverstiranje Veterine i nakon cost-benefit analiza predloži najbolju. To što je na kraju odabir očito pao na javnu ponudu dionica umjesto prodaje strateškom partneru danas će malo koga u domaćoj financijskoj zajednici začuditi iako svojom veličinom (prihodi na razini dvjestotinjak milijuna kuna) Veterina ne sugerira da je baš "bogomdani" predložak za IPO. Jednostavno, klima na domaćem tržištu kapitala je za takve zahvate poticajna. Na njoj uvelike padaju i uvriježene pretpostavke da su u prodaji tvrtke u kojoj je za dugoročniji razvoj i rast potrebno provesti opsežno restrukturiranje i značajna ulaganja (a procjenjuje se kako je upravo to slučaj s Veterinom) strateški investitori obično oni koji imaju jači motiv ponuditi bolju cijenu nego portfeljni investitori bez upravljačkih ambicija.
Kako god bilo, u jesenskom nizu javnih ponuda dionica, nakon T-HT-a i Atlantic grupe naći će se i Veterina, s tim da dio financijaša smatra kako je disperzirana vlasnička struktura s institucionalnim investitorima u glavnoj ulozi izglednija kao privremeni scenarij, odnosno međufaza u kojoj će ubrzo uslijediti interesno okrupnjavanje, a potom u nekom roku ponovno otvaranje pitanja investitora iz branše, odnosno neke farmaceutske tvrtke koja razvija i diviziju veterine. Veterini u osnovi treba strateški investitor, kažu. Osim zbog potrebe restrukturiranja proizvodnog miksa (Veterina danas, uz proizvode za zdravlje životinja, ima i sredstva za zaštitu bilja, dodatke stočnoj hrani) razlog tome vide u potrebnom investiranju u kapacitete tvrtke u Rakovu Potoku. Takvi i slični komentari zasad, međutim, uglavnom ne proizlaze iz detaljna uvida u poslovanje Veterine koja je donedavno bila d.o.o. pa je i opseg dostupnih informacija tipičan za takve tvrtke, dakle, više nego skroman. Ostaje tako primijetiti da će javna ponuda dionica Veterine u odnosu na dosadašnje biti netipična i po tome što bi to mogao biti prvi primjer da se na taj način u cijelosti pokuša realizirati izlazna strategija, tj. da se proda cijelo poduzeće. Iako za to još nema službene potvrde aktera uključenih u projekt, prema postojećim neslužbenim signalima, to je cilj, s tim da se time ne bi uvjetovala uspješnost samog projekta.