Iako je prošle godine u cjelini zabilježio pad, bankarski sektor još je najzanimljiviji investitorima. Prošla je godina bila vrlo uspješna za srpsko tržište kapitala. Ukupno ostvaren promet na Beogradskoj burzi u 2006. godini bio je oko 1,2 milijarde eura čime je ostvaren povijesni rekord Beogradske berze. U odnosu na prethodnu godinu to je povećanje od 108 posto. U strukturi prometa i dalje prednjače dionice izdavatelja ostvarivši promet za cijelu godinu u vrijednosti višoj od milijardu eura, a obveznicama stare devizne štednje trgovalo se u vrijednosti od oko 160 milijuna eura.
Visok rast
Kretanje burzovnih indeksa također govori u prilog činjenici rasta tržišta. BELEXfm indeks općeg pokazatelja rasta tržišta u 2006. godini porastao je za 22 posto, a BELEX15 indeks najlikvidnijih dionica uvećao je svoju vrijednost 59 posto. Ukupna tržišna kapitalizacija iznosi 10,2 milijarde eura, od toga se na dionice odnosi 8,3 milijarde eura, a 1,9 milijardi eura na obveznice stare devizne štednje. Ovaj pozitivan trend nastavit će se i u ovoj godini; oba burzovna indeksa u siječnju su samo jedanput zabilježila pad i za ovaj kratak period već su uspjeli uvećati svoje vrijednosti: BELEXfm za 7 posto, a BELEX15 za 15,8 posto. Ni parlamentarni izbori koji su se održali prije desetak dana nisu uspjeli pokolebati mnoge investitore. Budući da je pobijedio demokratski blok, nema razloga da dođe do pada investicijskih aktivnosti. Makroekonomski pokazatelji idu na ruku mnogim investitorima tako da je inflacija u 2006. godini iznosila 6,6 posto iako je bila predviđena viša stopa. Bruto društveni proizvod ostvario je realan rast od 5,8 posto. Konačno su usvojeni zakoni na koje se jako dugo čekalo i koji konačno trebaju zaokružiti jedan zakonodavni okvir i stvoriti uvjete koji će osigurati daljnji razvoj tržišta kapitala. Stupio je na snagu novi Zakon o tržištu vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata, a usvojeni su Zakon o preuzimanju dioničkih društava i Zakon o investicijskim fondovima. Osnivanje prvih društava za upravljanje investicijskim fondovima možemo očekivati već na samom početku ove godine. Za sada je samo jedno društvo dobilo dozvolu Komisije. Tim se zakonom otvaraju mnoga vrata i fizičkim osobama u smislu dostupnosti takvog vida investiranja. Mnogi od njih možda su i htjeli ulagati, ali nisu imali dovoljno znanja, nisu znali kako i u koje dionice i slično. Stupanjem na snagu ovog zakona pruža se mogućnost građanima da se opredijele između više alternativa štednje, hoće li višak novčanih sredstava držati u banci za određenu kamatu ili će ih plasirati u investicijske fondove čiji će portfelj menadžeri dalje vršiti alokaciju sredstava ulaganjem u određene vrijednosne papire. Na Beogradskoj burzi u protekloj godini kao glavni generator tržišta izdvojio se bankarski sektor. Iako je cijeli bankarski sektor zabilježio negativan rezultat u 2006. godini, to nije utjecalo na smanjenje interesa investitora za tim dionicama. Mnoge su banke pribjegle uvećanju kapitala tzv. dokapitalizacijama kako bi na taj način što jeftinije došle do dodatnih novčanih sredstava.
Ovaj vid investiranja pokazao se vrlo korisnim, kako za banke tako i za investitore. Banke su bile u mogućnosti da i po nekoliko tjedana raspolažu novcem a da za to uopće ne plate kamatu. S druge strane, investitori su bili u mogućnosti da znatno ispod tržišne cijene dođu u posjed dionica određene banke, a rizik je pritom bio minimalan. Koliko je ova vrsta ulaganja bila atraktivna svjedoči podatak da je potražnja bila toliko velika da je inicijalno u svim dokapitalizacijama bilo nekoliko puta upisana vrijednost jedne emisije. Iako je konsolidacija bankarskog sektora u završnoj fazi, ipak postoje banke koje čekaju na strateškog partnera, a što će se vjerojatno i dogoditi u ovoj godini. U prosincu 2006. godine guverner NBS-a je potvrdio informaciju da je Moskovskoj banci odobreno preuzimanje određenog broja dionica Agrobanke, no Rusi su kasnije odustali. Tu je Privredna banka iz Beograda čija je vlasnička struktura prilično diverzificirana. Nedavno su se na burzi našle Komercijalna banka i Metals banka. Komercijalna banka izgleda kao dobra investicija, naročito na duži rok, s obzirom na to da su i država i EBRD najavile da neće prodavati svoje dionice barem tri godine. Još se čeka na spajanje Poštanske štedionice i Srpske banke. Za sada je učinjen prvi korak, država je pokrila gubitak i na taj način povećala svoje udjel u kapitalu ove banke. AIK banka, vrlo uspješna domaća poslovna banka koja je možda i najviše doprinijela velikim prometima na Beogradskoj burzi (u 2006. je trgovano običnim dionicama u vrijednosti od oko 248 milijuna eura) dobila je novog strateškog partnera - ATE banku koja ima udjel od 20 posto. Time ipak nije do kraja zaokružen proces konsolidacije vlasničke strukture.

Cestovne tvrtke
Pored bankarskog sektora vrlo atraktivnim su se pokazala poduzeća koja rade na izgradnji infrastrukture u Srbiji. To su uglavnom cestovne i građevinske kompanije. Od cestovnih kompanija po obujmu trgovanja i rastu cijene istaknuli su se Putevi Užice. Energoprojekt Holding, čija se cijena dugo kretala na razini od 800 do 1000 dinara, konačno je uspio probiti i tu psihološku barijeru i postići nove maksimume; trenutna cijena je 1520 dinara, a tržišna kapitalizacija iznosi 8,6 milijardi dinara (107 milijuna eura).
Konsolidacija mljekarske industrije
U tijeku je i konsolidacija mljekarske industrije. Za sada su mljekare Zemun i Impaz pripojene Imleku, a uskoro se očekuje i pripajanje mljekare Subotica i Novosadske mljekare. U ovoj će se godini konačno realizirati plan kojim će Michelin preuzeti poduzeće poznatog proizvođača guma Tigar iz Pirota. Što se tiče javnih kompanija kao što su Elektroprivreda Srbije (EPS), Naftna industrija Srbije (NIS) i dr., još nema nikakvih najava službenih izvora da će se one uskoro naći na Beogradskoj burzi što predstavlja jedan od znatnijih faktora daljnjeg razvoja tržišta.

izvor: www.poslovni.hr