Najavljena je implementacija SAP-a kao i istraživanja u sjevernom Jadranu, Siriji i Egiptu. Nakon uspješno obavljenog dugog kruga privatizacije nacionalna naftna kompanija okreće se poslovnoj 2007., u kojoj je čekaju mnogi važni projekti kao i prodaja paketa od sedam posto dionica bivšim i sadašnjim zaposlenicima što je najavljeno za početak lipnja. Okosnica daljnjeg rasta vrijednosti kompanije, kako doznajemo, bit će obnova rafinerija u Sisku i Rijeci pa Ina do ožujka iduće godine planira objaviti natječaje za sva potrebna nova postrojenja kojih je u objema rafinerijama ukupno 15.
Obnova rafinerija.
U prvoj fazi modernizacije rafinerije Rijeka obnavljaju se postrojenja za hidrokreking plinskih ulja, proizvodnju vodika, te Sumpor Claus postrojenje, a u drugoj fazi krenut će se s obnovom postrojenja za obnovu teških ostataka, odnosno hidrokreking ili koking (ovisno što Uprava odluči) postrojenju. U prvoj fazi modernizacije rafinerije Sisak već se gradi Sumpor Claus, treba započeti gradnju postrojenja HDS FCC benzina i postrojenja izomerizacije, modernizirati koking postrojenje i rekonstruirati reaktor R - 5301, a u drugoj fazi planira se sagraditi postrojenje za hidrokreking plinskih ulja, postrojenja za proizvodnju vodika te Sumpor Claus postrojenja. Ukupno riječ je o poslovima vrijednim 745 milijuna eura, za čije će izvođenje Uprava Ine nakon objave natječaja nerijetko morati pričekati dvije godine zbog velikog interesa za obnovama rafinerija. Upravo se tu očekuju najteži zadaci za prve Inine ljude jer 150 stranih i domaćih institucionalnih investitora imaju njihova obećanja kako se s modernizacijom rafinerija više neće kasniti. Drugi Inin bitan projekt u 2007. bit će daljnji tijek implementacije SAP-a, koji će osigurati da se svaki, pa i najmanji posao unutar kompanije obavlja krajnje legalno i transparentno. Kako doznajemo iz vrha kompanije, uvođenje SAP-a ne bi u radu trebalo ometati 99 posto zaposlenika, ali će osigurati da onaj jedan posto više ne može "zamračiti" ni jednu jedinu kunu. Ostali najvažniji projekti odnose se na istraživanje i proizvodnju nafte i plina, što će u Ininu slučaju nadzirati Naftaplin. Čelništvo kompanije tu podrazumijeva projekte sjeverni Jadran i Sirija te projekt Egipat. Naime, Ina ima naznaku novog otkrića nafte na koncesiji u Egiptu te očekuje otkrivanje dodatnih zaliha nafte i plina. Dodatna istraživanja potvrdit će je li riječ o komercijalnom otkriću, a kako doznajemo, vrlo je vjerojatno da je Ina "pogodila" i da će čelnici kompanije uskoro tu vijest i objaviti. Što se projekta Sirija tiče, riječ je o nedavno najavljenom početku proizvodnje plina na polju Palmyra. Nakon što je u kolovozu prošle godine na Hayan koncesiji u Siriji na polju Jihar sirijsko-hrvatska operativna kompanija Hayan Petroleum Company počela s komercijalnom proizvodnjom nafte, početkom mjeseca počela je probna proizvodnja plina iz dvije bušotine na plinskom polju Palmyra. Kako je nedavno najavio izvršni direktor Naftaplina Mirko Zelić, proizvodnja plina s toga polja započet će do kraja godine. Proteklih mjeseci intenzivirani su radovi na izgradnji priključnih plinovoda za bušotine Palmyra 1 i Palmyra 3 te njihovo povezivanje s plinskom stanicom ARAK u vlasništvu sirijske plinske kompanije.
Nakon obrade, plin će se isporučivati u postojeći sirijski transportni sustav, a na njega će pravo polagati i Ina. Činjenica je da je tvrtka u posljednje dvije godine znatno povećala zalihe nafte i plina. Prema podacima koje je Ina objavila u prospektu, dokazane i vjerojatne rezerve tvrtke su oko 386 milijuna barela ekvivalenta nafte. U Upravi očekuju daljnje povećanje zaliha te naglašavaju da Ina Naftaplin održava tempo istraživanja i uvođenja novih tehnologija za povećanje iscrpka iz postojećih i otkrivanje novih ležišta.

Zakon o plinu.
Štoviše, procjenjuje se da bi se Naftaplin 2010. ili 2011. mogao približiti godišnjoj proizvodnji od pet milijuna tona ekvivalenata nafte i plina što Ina nije imala nikada u povijesti. Čelništvo tvrtke u svim projektima očekuje znatnu podršku svoga najvećeg vlasnika - države. Uprava očekuje da joj se konačno omogući poslovanje na tržišnom, a ne troškovnom principu, dovršetak novog tarifnog sustava za plin te donošenje Zakona o plinu. No od države najviše treba vraćanje ureda za ugljikovodike u resornom ministarstvu, za što Dragičević ima premijerovu riječ.
Bács umjesto Gesztija.
Ina bi posljednju konferenciju za novinare ove godine trebala održati idući utorak. Na njoj će se, kako doznajemo, od poslovanja u Upravi oprostiti mađarski član Lszl Geszti kojeg je Mol postavio u vlastitu Upravu na čelo maloprodaje. Njegovo će mjesto direktora financija i kontrolinga preuzeti Zaln Bcs, mađarski član Inine uprave i dosadašnji direktor korporativnih servisa, čije bi mjesto navodno trebao preuzeti čovjek iz Shella.
izvor: www.poslovni.hr