Inflacija u Europskoj Uniji u kolovozu je pala na 4,2 posto sa 4,4 posto u srpnju. U Hrvatskoj je u kolovozu stopa inflacije na godišnjoj razini pala na 7,4 posto sa srpanjskih 8,4 posto. Popuštanje stope inflacije uvijek je dobro za dionička tržišta, a najbolje je za dionice financijskog sektora, uče nas knjige iz glamuroznog znanstvenog polja teorije investiranja.

Nakon bankrota pete po veličini američke investicijske banke, Bear Stearnsa, bankrotirala je i četvrta po veličini američka investicijska banka, Lehman Brothers. Treću po veličini američku investicijsku banku, Merrill Lynch, preuzela je Bank of America. U dionice jedine dvije preostale investicijske banke na Wall Streetu, Goldman Sachs Group Inc. i Morgan Stanley, investitori baš i nemaju povjerenja. Babcock & Brown Ltd., druga po veličini australska investicijska banka, balansira na rubu bankrota, a ni zdravlje najveće australske investicijske banke, Macquarie Group Ltd., nije baš najbolje.

U eri turbulencije i nepovjerenja u financijske institucije razvijenih zemalja najveće domaće banke za sada posluju odlično. U prvom polugodištu ove godine imale su neto dobit veću za 35 posto, kamate za 17 posto i naknade za 15 posto, podaci su Hrvatske narodne banke. Zagrebačka banka, na primjer, zabilježila je rast neto prihoda od kamata za impresivnih 25,8 posto, vjerojatno zbog povećanja aktivnih kamatnih stopa. Erste banka je banka sa najbržim rastom tržišnog udjela prema veličini ukupne aktive, a njeni neto prihodi od naknada i provizija porasli su za 25 posto. Uz ovakav izniman učinak najvećih domaćih banaka u prvom polugodištu ove godine, cijene njihovih dionica potonule su na trećinu ili na polovinu njihove nekadašnje rekordne vrijednosti.

Je li prevladavajuće nepovjerenje investitora u domaće financijske institucije racionalno? Je li zaista trebalo doći do toliko brzog i naglog pada cijene tih dionica? Zašto odjeli za investicijsko bankarstvo ne stječu vlastite dionice, a to su činili na gotovo dvostruko višoj cijeni? Jesu li fundamenti domaćih banaka dobri? Ako su fundamenti zaista dobri, zašto banke dopuštaju investitorima paničnu rasprodaju svojih dionica? Zašto se nitko putem medija ne oglašava s tumačenjem što se događa na burzi? Može li trenutni gubitak povjerenja investitora u sustav tržišta kapitala postati nepovratan? Nadamo se da će na ova i mnoga druga pitanja investitori dobiti željene odgovore.