Financijska industrija ovih je dana u oglasnoj ofenzivi. Zajednički nazivnik mogao bi joj biti 'poslije T-HT-a'. "Želite ulagati na tržištu kapitala? Jeste li razmišljali o investicijskim fondovima tog i tog društva?", pitaju iz jedne bankarske grupe. Iz druge također propituju građane jesu li prodali dionice, ali s porukom da "promijene perspektivu" i razmisle o štednji - dakako, odsad uz povoljnije štedne uvjete. Nekoliko društava za upravljanje fondovima pokrenulo je akcije ulaganja u njihove fondove bez plaćanja ulazne naknade. U nekim bankama jednostavno su obznanili da su povećali kamate na kunska oročenja, uključujući i mogućnost ugovaranja fiksnih kamata. Želeći obuhvatiti i štednju i ulaganja, jedna banka putem medija poručuje da je uvela 20 posto niže naknade na usluge skrbništva i kupoprodaje dionica, te isto toliko u postotku uvećala kamatne stope na štednju. Banke, brokeri i fondovi žele se, dakako, izboriti za što veći dio povrata preplaćena novca u IPO-u, odnosno za što veći dio nedavno započeta unovčavanja ulaganja u dionice T-HT-a. O motivima pojedinih predstavnika financijske industrije dovoljno je podsjetiti da je taj projekt prema sebi bio skrenuo čak 12,2 milijardi kuna uplata građana. Zbog njega su u bankama tijekom rujna značajno okopnjeli njihovi depoziti. Prema riječima guvernera Željka Rohatinskog, u rujnu se štednja u bankama smanjila za ukupno 5,7 milijardi kuna. Dakako, pretpostavlja se da se najvećim dijelom to smanjenje može pripisati upravo sektoru stanovništva i upisu dionica T-HT-a. Od spomenutih 5,7 milijardi kuna na smanjenje štednih depozita odnosi se 3,7 milijardi kuna, dok su devizni depoziti u odnosu na kolovoz pali za oko dvije milijarde kuna. I investicijski fondovi su zbog T-HT-a u rujnu zabilježili značajan odljev sredstava malih ulagača. Potkraj prošlog tjedna objavljeni zbirni podaci Hanfe o neto imovini otvorenih investicijskih fondova u tom smislu ne pružaju pravu sliku razmjera povlačenja uplata. Prema njima, svi otvoreni fondovi u rujnu bilježe pad neto imovine pod upravljanjem za samo 40-ak milijuna kuna, na 28,2 milijarde kuna, a pritom i mješoviti i dionički fondovi kao najčešći izbor malih ulagača čak bilježe i porast imovine. Imovina mješovitih porasla je za oko 25 milijuna kuna (na više od 10,04 milijardi), dok je kod dioničkih imovina pod upravljanjem uvećana za oko 250 milijuna kuna (na 13,65 milijardi). Za vrlo grube procjene odljeva utoliko valja naglasiti da je, primjerice, indeks Zagrebačke burze (Crobex) u rujnu porastao 5,8 posto u odnosu na kolovoz. Uz pretpostavku da su fondovi tijekom rujna u upravljanju portfeljima bili približno podjednako uspješni kao tržište mjereno indeksom, dionički su fondovi 'trebali' dosegnuti blizu 14,2 milijarde kuna, odnosno oko 600 milijuna kuna više nego što se stvarno dogodilo. A to samo sugerira da se odljev imovine pod upravljanjem mjeri stotinama milijuna kuna. Kad su pak posrijedi krediti kao izvori financiranja kupnje dionica T-HT-a, najnoviji podaci središnje banke također ne nude izravne odgovore, ali upućuju na neke taktičke poteze banaka. Ukupni krediti u rujnu su porasli za oko dvije milijarde kuna, odnosno za oko jedan posto, što je dvostruko više od mjesečnog limita. Međutim, krajem rujna u odnosu na kraj lipnja porast plasmana bio je 1,4 posto, što znači čak nešto ispod HNB-ova limita za tri mjeseca (na kumulativnoj osnovi, po 0,5 posto mjesečno, uz kraj lipnja kao bazno razdoblje). Rohatinski kaže kako su se banke očito već u srpnju i kolovozu pripremale za jaču kreditnu aktivnost u rujnu. Tako je u odnosu na kraj lipnja rast kredita stanovništvu bio 4,9 posto, što je oko pet milijardi kuna, dok je kod poduzeća kreditna zaduženost u tom razdoblju pala za 2,5 posto ili za oko dvije milijarde kuna.