Stigao je i taj dan. Dionice Hrvatskog telekoma danas će napokon na Zagrebačku burzu. Histerija koja prati taj događaj zapravo je razumljiva - dovoljno je reći da je za 245 tisuća ljudi upravo javna ponuda dionica T-HT-a operacija koja ih je prvi put u životu učinila dioničarima. Brokerske kuće su pod opsadom kupaca dionica koji su (svoje) investiranje shvatili kao sprintersku disciplinu. Abacus brokeri su, primjerice, morali angažirali i zaštitara koji filtrira ulazak ljudi u ured samo onim s ugovorenim prijemima. Od pitanja na koja ovih dana nailaze zaposleni u brokeraju i od vrućih telefonskih linija mnoge boli glava, ali to je očito cijena koju valja platiti za berbu brokerskih provizija kakvu u nas ni približno nije iznjedrila neka dionica, a koja se procjenjuje desecima milijuna kuna u narednim tjednima. Taj kolač zacijelo će se podijeliti između 40-ak kuća (ukupno ih je blizu 50), a pritom najveća očekivanja zasigurno imaju one koje inače imaju naglašenu retail orijentaciju (na male ulagače). Osim brokerskih odjela u sklopu banaka, s tim računaju i neke privatne kuće poput Fima vrijednosnica, koju je to ponukalo i na prilično agresivno oglašavanje. One kuće kojima to nije glavno obilježje (s manje operativaca) ovih se dana pokušavaju nositi s navalom na razne načine. Kako god bilo, u jednoj brokerskoj kući koja u burzovnom prometu participira oko dva posto, računaju da će današnje otvaranje burzovnog trgovanja dočekati s oko 500 naloga na prodaju. Uz pretpostavku da su kakav-takav reprezentant ukupne slike, ispada da bi se danas u prodaji moglo naći i do 25 tisuća paketa. Kolikih i koliko će se od preregistriranih dionica i izložiti na prodaju, nemoguće je predvidjeti. No, i uz upola manji pritisak veze bi mogle biti prenapregnute i sigurno je da će današnji radni dan i za Zagrebačku burzu, i za SDA i za brokere biti u znaku strepnji od pucanja veza i blokiranja sustava. Ukratko, svečanost potpisivanja Ugovora o uvrštenju dionice pod oznakom HT-R-A u najvišu burzovnu kotaciju za većinu će uključenih strana biti samo kratki predah između stresnih priprema za očekivana vršna opterećenja logističke mreže burzovnog trgovanja i strepnje od izdržljivosti sustava s početkom trgovine nakon ceremonijala uvrštenja. Tek bi za premijera Sanadera početak burzovnog trgovanja T-HT-om mogao biti još jedna svečarska prigoda za odu dioničarstvu u Hrvata i ponavljanje mantre o neoporezivanju kapitalnih dobitaka koja se prometnula u jedan od glavnih programskih naglasaka vladajuće stranke. Vlada je u završnici IPO-a T-HT-a utvrdila političku cijenu dionice koja praktički jamči (koliko je to na burzama moguće) solidne zarade građanima. U politički intoniranim interpretacijama neki će reći kako je premijer Sanader u uspjeh IPO-a 'uložio' oko milijardu kuna. Naime, računajući cijeli paket dionica iz IPO-a (32,5 posto) Vlada je postavljanjem konačne cijene (265 kuna) bliže donjem kraju cijenovnog raspona utržila oko 1,5 milijardi kuna manje nego što je mogla, a uz iskazanu golemu potražnju (37,4 milijarde kuna) mnogi smatraju da se na račun stabilnosti cijene eventualno mogla opravdati žrtva od oko pola milijarde kuna, a ne i 1,5. Budući pak da je alokacija institucionalnim investitorima u kojoj je domaćima pripala tek jedna trećina od oko 1,7 milijardi kuna vrijednog paketa, domaće je fondove zadovoljila u manjoj mjeri nego što su računali. To samo sugerira da će u većoj mjeri svoje apetite nastojati zadovoljiti kupnjom na burzi - dakako, po višim cijenama. Može se pretpostaviti da bi domaći fondovi u burzovnom dokupu dionica uskoro mogli stvoriti potražnju u vrijednosti oko dvije milijarde kuna (nije realno očekivati da će se nakrcavati tik do limita). No, u kojem će roku to nastojati realizirati ovisit će (i) o kretanju burzovne cijene, a to vrijedi i za razinu potražnje stranih investitora. Institucionalni investitori, naime, imaju mnogo jasniju sliku koju cijenu dionice smatraju prihvatljivom za ulazak i to što su pri cjenovnom rasponu u IPO-u iskazali višestruko veću potražnju u odnosu na ponudu ne znači da će jednak interes pokazivati i nakon skoka cijene iznad neke točke. Primjerice, pri cijeni od 400 ili više kuna njihova potražnja zasigurno neće biti ni blizu onoj na 320 ili 350 kuna. Iako su građanima u konačnici ulozi po povlaštenim uvjetima reducirani sa 38.000 na 16.700 kuna, s današnjom euforijom početka i zaključenja trgovanja vjerojatno će biti dosta zadovoljnih prodavatelja. Potom slijedi produljeni vikend, a u ponedjeljak će Londonska burza 'hladnokrvnije' dati uvod za početak domaćeg trgovanja u utorak, nakon neradnog ponedjeljka.
Jučer oko 15.000 (pre)registracija dionica na brokere
Ono što će tek danas zahvatiti Zagrebačku burzu, Središnju depozitarnu agenciju sustiglo je već jučer. Najviše napetosti vezane uz propusnost sustava povodom početka trgovanja T-HT-om bilo je, naime, u SDA. Agencija je zadužena za preregistriranje vlasničkih pozicija sa investitora (koji žele svoje dionice odmah staviti u promet) na brokerske kuće i već u osam sati ujutro prema njoj je krenula bujica zahtjeva. Taj pritisak u prvim je satima izazivao i zagušenje sustava, ali kasnije je pritisak ipak postao izdržljiviji i, prema riječima Vesne Živković, predsjednice Uprave SDA, 14 radnih mjesta agencijskog call-centra i dva automatska call-centra potpuno su uspijevala svojim kapacitetom pratiti brokere. Do 15 sati, kaže V. Živković, ukupno je zaprimljeno oko 15.000 zahtjeva za preregistracijom, a u to vrijeme više od 10.000 ih je već bilo i potvrđeno dok je ostatak bio u obradi. Nema sumnje da će i današnji dan obilježiti vruće linije, ali pritom ipak treba reći da registriranje dionica na brokerske kuće ne znači i da će se sve te dionice već danas biti i izložene na prodaju na burzi. Dio ulagača zasigurno je želio biti na 'stand-by' u slučaju da dionica već prvog dana postigne cijenu koja zapravo premašuje njihova očekivanja i apetite. Operacija T-HT jedinstvena je svojim opsegom za domaće tržište i u sagledivoj budućnosti nije realno očekivati da mu se ikoji drugi projekt i približi, a to samo znači i da je IPO T-HT-a ekstrem po kojemu se ne gradi ukupna infrastruktura tržišta.