Povoljna kretanja na međunarodnim burzama odrazile su se i na hrvatske euroobveznice koje su prošloga tjedna zabilježile rekordno ovogodišnje sužavanje razlike u prinosu u odnosu na njemačke obveznice (spread). Drugim riječima, našim dužničkim papirima cijena je na najvišim ovogodišnjim razinama.

Uvjerljiv rast

Prema podacima Raiffesien banke, spreadovi hrvatskih euroobveznica u odnosu na referentna izdanja suzili su se u utorak za gotovo 10 baznih bodova i dotakli rekordne vrijednosti u ovoj godini. Tako je spread na euroobveznicu koja dospijeva 2025. pao na 362 baznih bodova. Za usporedbu, krajem prošle godine spread je iznosio 369 bodova. Nakon nekoliko dana uvjerljivog rasta cijena obveznice su krajem tjedna zabilježile blagu korekciju s padom cijena od 0,05 posto do 0,12 posto.

Sužavanje razlike u odnosu na referentnu 10-godišnju njemačku obveznicu u Raiffeisenu tumače povoljnim poslovnim rezultatima u prvom tromjesečju u gospodarstvima Amerike i Europe te cijenom nafte na robnim burzama koja se proteklih tjedan dana kretala na razinama iznad 40 dolara za barel. Sve je to potaknulo sužavanje spreadova obveznica tržišta srednje i istočne Europe. "Sentiment i kretanja tržišta obveznica srednje i istočne Europe imaju značajniji utjecaj na kretanje hrvatskih euroobveznica od samih domaćih makroekonomskih pokazatelja. Navedena povoljna kretanja pozitivno su utjecala i na hrvatske euroobveznice", poručuju analitičari Raiffeisen banke. 

Zasluga ECB-a

"U dugoročnoj perspektivi, makroekonomska kretanja na domaćem tržištu imaju utjecaj na kretanje euroobveznica što je jasno vidljivo u relativno višoj premiji rizika u odnosu na usporedive zemlje", odgovaraju iz te banke na pitanje imaju li domaći makroekonomski trendovi nekog utjecaja na sužavanje spreadova. Međutim, domaće prilike s ovim nemaju veze, slaže se i glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić koji kaže da je sužavanje spreadova na hrvatske obveznice prvenstveno zasluga politike Europske središnje banke (ECB). U tom kontekstu neće pomoći ni prošlotjedni statistički podaci koji su pokazali iznenađujući pad proračunskog manjka na 3,2 posto BDP-a, tek 0,2 posto iznad maastriškog kriterija za uvođenje eura. K tome, rast javnog duga rekordno je usporio.

"Podaci o deficitu i kretanju javnog duga od četvrtka jesu pozitivni, međutim financijska će tržišta u narednom razdoblju prije svega pratiti koliko Hrvatska ispunjava uvjete iz procedure prekomjernog deficita, odnosno nastavljaju li se reforme. Osim toga, za rejtinške agencije poput Moody′sa u ocjeni provođenja reformi sve su važniji i politički čimbenci poput stabilnosti Vlade", ocjenjuje Šantić. U Raiffeisen banci na pitanje kako vide kretanje cijene i prinosa na hrvatske euroobveznice do kraja godine odgovaraju kako očekuju stabilno kretanje cijena i prinosa podržano visokom likvidnošću na tržištu. "Tome u prilog ide i projicirani oporavak gospodarstva te očekivana konsolidacija javnih financija", zaključuju analitičari RBA.