Velik interes građana prema procjenama i anketama mogao bi dosegnuti brojku od 100.000 do čak 150.000 novih dioničara, a ako tako bude - ni svi oni neće moći računati na dionice u okviru dopuštenog limita od 38.000 kuna. U tom slučaju Vlada i njen savjetnik J.P. Morgan morat će proporcionalno rezati taj iznos. Taj zahvat ovisit će, prije svega, o visini kapitala koji će se naći u javnoj ponudi, a procjene su različite. Barata se s više od tri milijarde kuna ako dionica bude vrijedila 200 kuna, ili preko četiri milijarde s cijenom dionice od 250 kuna. Prema preliminarnom interesu, sav taj kapital mogli bi apsolvirati građani. Što će onda ostati fondovima koji raspolažu (samo dionički i balansirani fondovi) s oko 23 milijarde kuna imovine. To znači da Vlada ne može smanjivati njihov povlašteni paket od 38.000 kuna na račun velikih investitora. S druge strane, radi uspjeha IPO-a poželjno je da dionice djelomice završe i u rukama dugoročnih investitora kakvi su fondovi. Što kreatori IPO-a žele i kako bi se mogli ponašati pri alokaciji vidjet će se koliko će biti udaljene cijene u određivanju ''pricerange'' raspona. Ako raspon bude velik, Vlada pri određivanju konačne cijene (a tada će znati konačan broj upisnika) može se odlučiti za veću cijenu dionice i tako povećati kapital, smanjiti broj dionica u povlaštenom paketu i kolikotoliko udovoljiti svima.