kompanije, u kojem će moći sudjelovati građani u javnoj ponudi pod posebnim uvjetima (kao u postupku s Inom), ali ne prema sadašnjem zakonu, nego će se Saboru uputiti novi, dorađeni prijedlog.
Na prijedlogu, točnije, radnoj verziji, uz stručnjake Hrvatske elektroprivrede sudjelovali su i profesori s fakulteta srodne struke, a očekuje se suglasnost uprave i zaposlenika za budući ustroj HEP-a, prema kojem bi tvrtka bila korporacija vertikalno integrirana, a nipošto rascjepkana na profitabilne i neprofitabilne dijelove. U izdavanju korporativnih obveznica HEP-a u vrijednosti 500 milijuna kuna nedavno bilo je trostruko više zahtjeva nego što je ponuđeno. To i najavljena nova ulaganja 1,5 milijardi eura u idućih 10 godina predodređuju HEP kao jedno od najvrjednijih državnih poduzeća za čijim će se dionicama pomamiti sve kategorije ulagača.
Strukturu obveznica HEP-a tada su upisali investicijski fondovi 33,94 posto vrijednosti izdanja, banke 28,52, mirovinski fondovi 16,18, osigurateljska društva 10,50, pojedinci 4,50, te ostale pravne osobe 6,36 posto. Ivan Mravak, predsjednik uprave HEP-a, tvrdi kako je njihov zadatak osigurati dobro poslovanje i dobit, što se u posljednje tri godine i ostvarivalo. Izlazak na tržište kapitala s 20 posto udjela moguće je, tvrdi, do kraja ove godine jer je postignut stabilan financijski položaj HEP-a. Godišnja su ulaganja oko 2,6 milijarda kuna s tendencijom rasta na očekivanih 4,8 milijarda kuna tijekom 2009. godine.
Kapitalni su projekti nakon započinjanja gradnje hidroelektrane Lešće TE-TO Zagreb, termoelektrane na plin u Sisku i Osijeku te drugi blok na ugljen u Termoelektrani Plomin. Do lipnja 2008. godine HEP treba potpuno otvoriti tržište, što znači da osim velikih tarifnih kupaca treba osigurati da i kućanstva mogu slobodno kupovati električnu energiju na tržištu. Hrvatska elektroprivreda danas pouzdano opskrbljuje približno 2,2 milijuna tarifnih kupaca te 39 povlaštenih. Električnu energiju osigurava najviše u vlastitim objektima, približno 80 posto, a 20 posto (ovisno o hidrološkim uvjetima) uvozi.
- Potrošnja se povećava približno četiri posto na godinu, pa su potrebna kontinuirana investicijska ulaganja, što podrazumijeva obnavljanje i modernizaciju objekata i postrojenja elektroenergetskog sustava ali i gradnju novih elektrana - ističe direktor Ivan Mravak.

izvor: www.vecernji-list.hr