Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman kaže da su tržišta kapitala, posebice zadnjih mjeseci, u fazi "nervoze i neizvjesnosti" zbog Brexita i recesije u Italiji, što lagano uspavljuje tržišta.

Upozorava na zabrinutost zbog eventualnog "tvrdog" Brexita, jer je burza u Velikoj Britaniji apsolutno najjača u Europi, pri čemu ne treba podcijeniti njen utjecaj na ostale europske burze. Pojašnjava da pitanje straha od "dana poslije" Brexita, s obzirom na mogućnost nepostizanja sporazuma o izlasku Britanije iz EU, može dovesti do toga da tvrtke iz Britanije postanu kao one iz trećih zemalja, što može značajno unazaditi gospodarsku suradnju.

Procjenjuje da će "uspavanost" tržišta trajati još neko vrijeme, te da će na tržištima kapitala sljedećih mjeseci i dalje biti prisutna neizvjesnost te napominje da Europska središnja banka odgađanjem odluke o podizanju kamatnih stopa i sama producira tu neizvjesnost.

Prioritetom smatra obnavljanje povjerenja u hrvatsko tržište kapitala, pri čemu se mora osigurati nadzor izdavatelja, kako bi se spriječilo ono što se ranije dogodilo s Agrokorom. S druge strane, tu je i mogućnost privatizacije odnosno IPO-a, što pruža velike mogućnosti za buđenje tržišta kapitala, a Žigman kaže da to najviše ovisi o Vladi, za koju se nada da će za to imati sluha.

Direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja Raiffeisenbank Austria Zrinka Živković Matijević ističe da je od trećeg lanjskog kvartala primjetno globalno usporavanje gospodarstva, prvenstveno u Aziji i Europi, iako naznake o blagom usporavanju postoje i u američkom gospodarstvu.

Naglašava da postoje poprilične neizvjesnosti koje pred kreatore ekonomskih politika stavljaju izazove: brexit, recesija u Italiji, trgovinski odnosi Kine i SAD-a, a tu je i politika Američke središnje banke koja je odgodila podizanje kamatnih stopa, vjerojatno za lipanj.

Upozorava da je trenutno 50 posto kineskog robnog izvoza u SAD opterećeno carinama od 10 posto, a prijeti opasnost da će se carine od trećeg mjeseca povećati na 25 posto. Kaže kako procjene govore da bi kinesko gospodarstvo u najgorem slučaju moglo usporiti za jedan postotni bod.

Kako navodi, neizvjesnosti na tržištima oko tih ishoda pod znak pitanja stavljaju i buduće zarade kompanija, a to se prelijeva na tržišta kapitala.

Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić kaže da se većina negativnih rizika za rast hrvatskog gospodarstva odnosi na inozemstvo, napominjući da je MMF prije nekoliko tjedana smanjio projekcije rasta globalnog gospodarstva, s 3,7 na 3,5 posto.

Podsjeća da su očekivanja najviše revidirala u eurozoni, s 1,9 na 1,6 posto, za koju i neki drugi analitičari i institucije prognoziraju sve manji gospodarski rast, pri čemu se izdvajaju slabije prognoze za njemačko i talijansko gospodarstvo

"Problem je što je Hrvatska najviše naslonjena na Italiju i Njemačku, upravo svoje najjače trgovinske partnere, i to će se sigurno negativno odraziti", ocjenjuje Šošić.

Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić kaže da je gospodarska kriza u Hrvatskoj bila duboka te da smo tek nedavno došli na pretkrizne razine BDP-a, a smatra da je veliki faktor u toj krizi bilo nedovoljno snažno domaće tržište kapitala, u smislu da pruži financiranje tvrtkama u vrijeme kad su banke "zatvorile pipe".

Stoga smatra da tržište kapitala treba biti mehanizam koji u krizi omogućava financiranje kompanijama svih veličina.

Napominje da je u sklopu novog Zakona o tržištu kapitala ZSE dobila novi alat koji omogućuje delistiranje kompanija koji ne ispunjavaju uvjete prema burzi, pri čemu najavljuje da će se na temelju analize i krenuti u taj proces. To bi, kako je rekla, trebalo povećati transparentnost i ojačati povjerenje u tržište, zbog čega je nedavno pokrenuto Vodeće tržište ZSE-a koje propisuje zahtjevnije uvjete uvrštenja i zaštite ulagatelja.