Na azijskim su burzama cijene dionica jutros skočile više od 10 posto, zahvaljujući smanjenju kamatnih stopa američkog Feda i njegovoj najavi da će kreditirati i druge središnje banke kako bi se suzbila kreditna kriza.
Euforija na azijskim burzamaNajveći skok, veći od 12 posto, bilježi se na burzi u Seoulu, dok je Hang Seng indeks u Hong Kongu skočio više od 11 posto, zahvaljujući, među ostalim, tamošnjim monetarnim vlastima koje su priopćile da će, nakon Feda, i one smanjiti ključnu kamatu za 0,50 postotnih bodova, na 1,5 posto.

Burzovni indeksi u Australiji, Singapuru, Tajvanu i Filipinima na dobitku su, pak, više od četiri posto. Pritom je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, trenutno u plusu više od 10 posto.

Tokijska je burza, četvrti dan zaredom, zatvorena s Nikkei indeksom znatno većim nego dan prije. Jutros je Nikkei skočio 10 posto, a ponajviše su porasle cijene dionica velikih japanskih izvoznika, što se zahvaljuje slabljenju japanskog jena.

Euforiju na azijskim burzama potaknula je središnja američka banka smanjivši jučer ključnu kamatnu stopu za 0,50 postotnih bodova, na jedan posto. Prije Feda, jučer je i kineska središnja banka smanjila kamatu za 0,25 postotnih bodova, a danas je to najavila i središnja banka Tajvana.

Uz to, ulagače je oraspoložila najava Feda da će privremeno omogućiti kreditnu liniju, vrijednu 30 milijardi dolara, središnjim bankama Južne Koreje, Brazila, Meksika i Singapura kako bi im pomogla u suzbijanju kreditne krize.

To je posljednji u nizu swap aranžmana u kojima Fed omogućuje zamjenu dolara za valute drugih država kako bi se poboljšala dolarska likvidnost na tamošnjim tržištima i tako spriječilo slabljenje lokalnih valuta. Zahvaljujući tome, jutros je, primjerice, južnokorejski won, koji je posljednjih tjedana oštro padao, prema dolaru ojačao za više od 13 posto.

"Potezi Feda pomažu vraćanju povjerenja ulagača. Vlade diljem svijeta čine sve što mogu kako bi spriječile oštriji pad svjetskog gospodarstva. Uz to, mislim da ulagači postaju svjesni da su cijene dionica trenutno smiješno niske", objašnjava jutrošnju euforiju direktorica istraživanja u agenciji Standard & Poor's u Singapuru Lorraine Tan.

Da su cijene, primjerice, japanskih dionica trenutno niske pokazuje i odnos između tržišnih i knjigovodstvenih cijena dionica sadržanih u Nikkei indeksu koji je u ponedjeljak pao na 0,87, najnižu razinu u više od deset godina.

Lavina mjera monetarnih i financijskih vlasti za poboljšanje likvidnosti financijskog sustava pridonijela je i stabilizaciji valutnih tržišta.

Nakon što je krajem prošloga tjedna potonuo na najniže razine prema japanskom jenu u 13 godina, što je zaprijetilo narušavanju financijske i gospodarske stabilnosti u svijetu, dolar posljednjih dana jača. Tako je jutros njegov tečaj porastao daljnjih jedan posto, na 98,3 jena, dok je još prošloga petka iznosio samo 91 jen.

Cijena eura skočila je, pak, jutros prema jenu za dva posto, na 131 jen. Prošloga je petka cijena eura pala na samo 114 jena, najnižu razinu u šest i pol godina.

Slabljenje jena izazvalo je snažan rast cijena dionica japanskih izvoznika, koje su posljednjih dana oštro padale jer snažan jen ne odgovara tim kompanijama, obzirom da izaziva rast cijena njihovih proizvoda i tako im smanjuje konkurentnost na inozemnim tržištima.

Tako je, primjerice, jutros dionica Toyote, najvećeg japanskog proizvođača automobila, poskupila više od 10 posto, dok je cijena dionice elektroničkog diva Sonyja porasla više od osam posto.

Nakon jučerašnjeg smanjenja kamata u SAD-u, Kini i Norveškoj, a današnjeg u Tajvanu i Hong Kongu, u petak bi cijenu novca mogla smanjiti i japanska središnja banka, a očekuje se da će idućega tjedna to učiniti i monetarne vlasti eurozone te Ujedinjenog Kraljevstva, gdje se već najavljuje oštrije rezanje ključne kamate, koja sada iznosi 4,5 posto.

Jučer je član monetarnog odbora Bank of England David Blanchflower pozvao na oštar i brz rez kamata, jer ako se to ne učini, Ujedinjenom Kraljevstvu prijeti duboka i dugotrajna recesija.

"Čak je moguće da ova previranja na tržištima postanu opsežnija od sloma 1929. godine, kada su uglavnom propadale banke u SAD-u. Sadašnja previranja na financijskim tržištima su više globalna, pa se mogu usporediti s onime što se zbivalo za vrijeme Prvog svjetskog rata", kaže Blanchflower. Smanjenje kamata je, ističe, nužno ne zbog zaštite banaka, nego zbog zaštite ljudi od banaka, jer su se mnogi od njih zadužili nepromišljeno.

Britansko je gospodarstvo pred recesijom, s obzirom da je tamošnji BDP u proteklom tromjesečju zabilježio pad od 0,5 posto, što je njegov prvi pad u 16 godina. A situacija se dodatno pogoršava, pa se očekuje da će mnogi Britanci ostati bez posla.