Na europskim se burzama u četvrtak ujutro trguje oprezno, nakon jučerašnjeg rasta cijena dionica, a u fokusu ulagača su kvartalni poslovni rezultati kompanija.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,1 posto, ojačavši drugi dan zaredom.

Jutros je londonski FTSE indeks oslabio 0,14 posto, na 7.618 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,40 posto, na 14.419 bodova, a pariški CAC 0,84 posto, na 6.680 bodova.

Podršku tržištima pružaju bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati nekoliko europskih kompanija, među ostalima, Nestlea i ABB-a.

S druge strane, oštro su pale, u prosjeku 2,4 posto, cijene dionica u rudarskom sektoru.

A na azijskim su burzama cijene dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 0,6 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 1,2 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji porasle oko 0,3 posto. U Šangaju su, pak, pale oko 2,3, a u Hong Kongu 1,5 posto.

Ulagači su zabrinuti zbog najvećeg vala širenja koronavirusa u Kini od kada se taj virus pojavio 2020. godine.

Politika kineskih vlasti o nultoj toleranciji covida i s tim povezane striktne restriktivne mjere mogle bi usporiti ionako usporen rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Analitičari Nomure smanjili su jutros procjenu rasta kineskog gospodarstva u drugom tromjesečju s 3,4 na 1,8 posto na godišnjoj razini zbog „rapidnog pogoršanja najvažnijih pokazatelja u travnju, rasta broja gradova koji su djelomice ili potpuno ′zatvoreni′ zbog koronavirusa, ozbiljnih logističkih poremećaja i naznaka da Peking neće tako skoro odustati od strategije nulte tolerancije covida".

Kineska središnja banka obećala je nedavno podršku anemičnom uslužnom sektoru, no ulagači nisu sigurni kakva će ta podrška biti, s obzirom da ih je nedavno banka razočarala jer, unatoč signalima, nije smanjila kamatne stope kako bi podržala gospodarstvo.

„Kina ima prostora za nove poticajne mjere jer inflacija trenutno nije tema u toj zemlji. Prioritet je trenutno covid, no u idućih nekoliko mjeseci očekujemo nove ciljane mjere poticaja, posebice u infrastrukturu, a ima prostora i za blago smanjenje kamata središnje banke", kaže Thomas Rupf, direktor u VP banci.

No, ulagači su oprezni i zbog usporavanja rasta drugih najvećih svjetskih gospodarstava.

Ovih je dana Međunarodni monetarni fond smanjio procjenu rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini s 4,4 na 3,6 posto i upozorio na rizike od visoke inflacije.

Rat u Ukrajini doprinosi rastu ionako visoke inflacije, što podržava očekivanja da će središnje banke povećavati kamatne stope.

Mnoge su to već učinile, a ulagači se najviše plaše da će američki Fed agresivno zaoštriti monetarnu politiku, što bi moglo dodatno usporiti rast najvećeg svjetskog gospodarstva i negativno utjecati na mnoge azijske kompanije, kojima su Sjedinjene Države najveće izvozno tržište.