Na europskim se burzama u petak ujutro trguje oprezno, nakon snažnog rasta cijena dionica ovoga tjedna, dok ulagači prate vijesti o ratu u Ukrajini i pregovorima između te zemlje i Rusije.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer, pri čemu je na putu najvećeg tjednog dobitka od studenoga prošle godine.

Jutros je londonski FTSE indeks u minusu 0,10 posto, na 7.377 bodova, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,28 posto, na 14.348 bodova, a pariški CAC 0,52 posto, na 6.577 bodova.

I na azijskim se burzama trguje oprezno, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer. U cijelom je tjendu, pak, skočio više od 3 posto.

Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks porastao 0,65 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji i Šangaju porasle između 0,5 i 1,1 posto. U Hong Kongu su, pak, pale oko 0,4 posto.

Prethodnih su dana azijske burze znatno porasle zahvaljujući porukama kineskih vlasti o novim poticajnim mjerama zbog usporavanja rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Pritom je najviše skočio hongkonški burzovni indeks jer su se nakon nedavnog oštrog pada naglo oporavile cijene dionica u tehnološkom sektoru.

No, jutros se trguje opreznije zbog rasta broja novozaraženih koronavirusom u Kini, ali i zbog ponovnog rasta cijena sirovina, što bi moglo ojačati ionako snažne inflacijske pritiske.

Tako ponovno znatno rastu cijene nafte jer se trgovci plaše poremećaja isporuka iz Rusije zbog rata u Ukrajini.

S druge strane, podršku tržištima pružile su vijesti o pozitivnim pomacima u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine, premda obje strane poručuju da su im pozicije i dalje vrlo udaljene.

Ulagače je ohrabrio i jučerašnji rast burzovnih indeksa na Wall Streetu treći dan zaredom.

To se, među ostalim, zahvaljuje isplati dospjelih obveza Rusije na obveznice. Naime, dva izvora potvrdila su Reutersu da je Rusija platila dospjele obveze, i to u dolarima, čime je izbjegla bankrot, odnosno nesposobnost plaćanja dužničkih obveza.

Podršku tržištu pruža i to što je uklonjena neizvjesnost po pitanju monetarne politike američke središnje banke.

U srijedu je Fed povećao ključnu kamatnu stopu po prvi puta od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a kako bi se suzbila inflacija, koja je dosegnula najviše razine u 40 godina, čelnici središnje procjenjuju da bi ta kamata na kraju godine mogla iznositi između 1,75 i 2 posto.

Premda su te razine kamata nešto veće nego što se očekivalo i premda je Fed smanjio procjene rasta američkog gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 4 na 2,8 posto, ulagače je umirio komentar predsjednika Feda Jeromea Powella da je gospodarstvo dovoljno snažno da izdrži to povećanje kamata.

„Od početka siječnja na tržištu je vladao znatni pesimizam, a čini mi se da su ulagači sada oprezno optimistični. Prihvatili su to da kamate zbog visoke inflacije moraju rasti, u porukama Feda nije bilo negativnih iznenađenja, a Powellovi komentari djelovali su pozitivno", kaže Michael James, direktor u tvrtki Wedbush Securities.