Na europskim se burzama u petak ujutro trguje oprezno, nakon jučerašnjeg rasta cijena dionica, dok ulagači prate vijesti o širenju omikron varijante koronavirusa i analiziraju učinke smanjenja monetarnih poticaja gospodarstvima.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,4 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks stagnira oko 7.260 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,4 posto, na 15.577 bodova, a pariški CAC ojačao 0,1 posto, na 7.009 bodova.

Na burzama vlada oprez dok ulagači procjenjuju kako će odluke ključnih središnjih banaka u svijetu, među kojima američkog Feda i Europske središnje banke, utjecati na tržišta.

Na Wall Streetu su u četvrtak burzovni indeksi pali, što je ponajviše posljedica pritiska na tehnološki sektor, nakon što je Fed zbog visoke inflacije u SAD-u najavio brže ukidanje poticaja i povećanje kamatnih stopa u idućoj godini.

Dow Jones oslabio je 0,08 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,87, a Nasdaq indeks 2,47 posto.

Gubici Nasdaqa i S&P 500 indeksa ponajviše su posljedica oštrog pada cijena dionica velikih tehnoloških kompanija, kao što su Apple, Nvidia, Microsoft, Amazon i Tesla.

Te su dionice u ovoj godini predvodile po rastu cijena, kao i lani, no ulagači sada procjenjuju da će u okruženju s višim kamatnim stopama i oporavkom gospodarstva bolje proći sektori koji su osjetljiviji na kretanja u gospodarstvu.

Tako su jučer porasle cijene dionica u financijskom sektoru, s obzirom da će u idućoj godina američka središnja banka povećati ključne kamatne stope.

U srijedu je, naime, Fed odlučio ubrzati proces ukidanja gospodarskih poticaja kako bi suzbio inflaciju.

Tako će program otkupa obveznica završiti u ožujku, dok bi u idućoj godini Fed mogao povećati ključne kamatne stope čak u tri navrata, a prvi put već krajem zime ili početkom proljeća.

Nakon poruka Feda, u srijedu su burzovni indeksi snažno porasli, no već u četvrtak su pali. Pritom su pale cijene dionica u tzv. sektorima rasta, kao što je tehnološki, dok su ojačali tzv. sektori vrijednosti, a koji bi mogli imati bolje rezultate tijekom oporavka gospodarstva.

„Vidimo da se novac povlači iz sektora rasta, kao što bi i trebao, jer će ti sektori biti manje privlačni u okruženje u kojemu kamate rastu. Puno je neizvjesnosti na ulasku u 2022. godinu u kojoj bi Fed mogao biti oštriji nego dosad", kaže Dennis Dick, trgovac u tvrtki Bright Trading.

Ulagači analiziraju i moguće učinke jučerašnje odluke britanske središnje banke o povećanju ključne kamatne stope za 0,15 postotnih bodova, na 0,25 posto.

Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je, pak, objavila da će u ožujku 2022. godine okončati krizne poticaje gospodarstvu eurozone i potom pojačati standardne mjere potpore zbog neizvjesnosti koju stvaraju nove varijante koronavirusa.

I na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 0,7 posto. Zbog toga je od početka tjedna na gubitku oko 2,2 posto.

Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 1,8 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Hong Kongu pale između 0,8 i 1,2 posto. U Australiji i Južnoj Koreji porasle su, pak, oko 0,1 posto.