Na europskim se burzama u srijedu ujutro trguje oprezno, pa indeksi stagniraju jer su jučer na Wall Streetu ponovno oštro pale cijene tehnoloških dionica i jer se očekuje povećanje kamata središnjih banaka.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,03 posto, na 10.430 bodova, a pariški CAC 0,33 posto, na 8.368 bodova. Frankfurtski DAX skliznuo je, pak, 0,46 posto, na 24.780 bodova,

I na azijskim se burzama trguje oprezno. MSCI indeks azijsko pacifičkih-dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,4 posto, nadoknadivši dio jučerašnjeg gubitka.

Pritom su cijene dionica u Japanu pale oko 0,9 posto, dok su u Šangaju, Hong Kongu, Australiji, Indiji i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 3,3 posto.

Azijske se burze nastoje oporaviti od oštrog jučerašnjeg pada, kada je, primjerice, južnokorejski Kospi indeks potonuo 10 posto.

No, nema vijesti koje bi podržale značajniji rast cijena dionica, pa se indeksi izmjenjuju u pozitivnom i negativnom području.

Oštar pad Wall Streeta

A na Wall Streetu su su i jučer, drugi dan zaredom, burzovni indeksi oštro pali. Dow Jones indeks oslabio je 0,09 posto, dok je S&P 500 skliznuo 1,44, a Nasdaq 2,21 posto.

Pritom su, kao i dan prije, najviše pale cijene dionica u tehnološkom sektoru, u prosjeku 3,7 posto. Pod najvećim su pritiskom bile dionice proizvođača čipova, pa je PHLX indeks tog sektora potonuo gotovo 8 posto.

Tehnološki sektor, posebice sektor proizvođača čipova, dugo je vremena snažno rastao, zahvaljujući euforiji u vezi razvoja umjetne inteligencije. No, posljednjih tjedana cijene tih dionica znatno osciliraju jer dio analitičara smatra da je taj sektor precijenjen, a dio da još ima prostora za rast cijena.

„Neke vijesti u posljednje vrijeme otvaraju pitanja o svoj toj potrošnji, golemim kapitalnim ulaganjima i povećanju kapaciteta za proizvodnju čipova", objašnjava Thomas Martin, portfelj menadžer u tvrtki Globalt.

Ulagači su oprezni i zbog toga što postupno rastu procjene da bi američka središnja banka ove godine mogla povećati kamatne stope u dva navrata, prvi put možda već u srpnju.

Ponajviše zbog rasta cijena energenata, u SAD-u je inflacija dosegnula najviše razine u tri godine, a ako se taj trend nastavi, Fed će morati povećati kamate znatnije nego što se dosad očekivalo, možda i za 0,50 postotnih bodova.

Zbog jačanje inflacijskih pritisaka, očekuje se i povećanje kamata većine ostalih najvećih središnjih banaka u svijetu.