Na europskim se burzama u četvrtak ujutro trguje oprezno jer ulagači nisu skloni riziku nakon što su splasnula očekivanja da će središnje banke zapadnih zemalja već u ožujku smanjiti kamatne stope.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,1 posto, nakon što je jučer zaronio na najnižu razinu u šest tjedana.

Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,03 posto, na 7.447 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,08 posto, na 16.445 bodova, a pariški CAC 0,24 posto, na 7.336 bodova.

Nakon tri dana pada, jutros ti indeksi stagniraju. Posljedica je to opreza ulagača nakon što je niz dužnosnika Europske središnje banke posljednjih dana poručilo da je još prerano za smanjenje kamatnih stopa.

I na azijskim se burzama trguje oprezno. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 9,30 sati u plusu 0,3 posto, nakon što je jučer skliznuo na najnižu razinu u dva mjeseca.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,1 posto, dok su cijene dionica u Australiji pale 0,6 posto. U Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu porasle su, pak, između 0,4 i 0,9 posto.

Kineski burzovni indeksi jutros su se izmjenjivali u negativnom i pozitivnom području i ne uspijevaju se odmaknuti od najnižih razina u pet godina jer su ulagači i dalje pod dojmom jučer objavljenih podataka koji ukazuju na sporiji nego što se očekivalo oporavak drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Osim toga, negativno na tržišta utječe jučerašnji pad Wall Streeta drugi dan zaredom. Dow Jones oslabio je 0,25 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,56, a Nasdaq indeks 0,59 posto.

Ulagače je jučer pokolebao podatak da je u SAD-u u prosincu potrošnja porasla 0,6 posto na mjesečnoj razini, više nego što se očekivalo.

To je pozitivan podatak jer pokazuje da osobna potrošnja, najveći pokretač bruto domaćeg proizvoda (BDP), stabilno raste, no ulagače je pokolebao u vezi smanjenja kamatnih stopa.

Naime, rast potrošnje ukazuje na to da rastu plaće i potražnja, a to bi moglo podržati i rast potrošačkih cijena.

A to, pak, znači da bi se inflacija mogla zadržati na povišenim razinama dulje nego što se očekivalo, pa Fed nema razloga žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa.

Krajem prošle godine cijene su dionica snažno porasle jer su se ulagači nadali da će Fed ove godine agresivno smanjiti kamatne stope, počevši od sjednice u ožujku.

No, te su nade u međuvremenu splasnule zbog stabilnog rasta gospodarstva i poruka čelnika središnje banke da nema potrebe žuriti sa smanjenjem kamata.

Još prije desetak dana procjenjivalo se da postoji gotovo 80 posto izgleda da će Fed u ožujku smanjiti kamate, a sada su ti izgledi pali na samo 55 posto.