Na europskim se burzama u srijedu ujutro trguje oprezno jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama dok čekaju sjednicu Europske središnje banke i izvješće o inflaciji u SAD-u u drugoj polovici tjedna.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer, kada je blago pao.

Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,09 posto, na 7.603 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,15 posto, na 14.535 bodova, a pariški CAC 0,24 posto, na 6.484 boda.

A na većini azijskih burzi cijene su dionica porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u plusu 1,1 posto i tako nadoknadio jučerašnje gubitke.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 1 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,4 i 1,9 posto. U Južnoj Koreji, pak, stagniraju.

Ulagače je ohrabrio jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu drugi dan zaredom.

Dow Jones ojačao je 0,80 posto, dok je S&P 500 porastao 0,95, a Nasdaq indeks 0,94 posto, što se ponajviše zahvaljuje rastu cijena dionica nekoliko tehnoloških divova, kao što su Apple i Microsoft.

Ojačao je i energetski sektor, zahvaljujući rastu cijena nafte.

No, jutros se trguje oprezno jer nema baš previše razloga za kupnju dionica dok središnje banke zbog visoke inflacije povećavaju kamatne stope.

Nakon što je jučer australska središnja banka povećala ključne kamate za 0,50 postotnih bodova, jutros je to učinila i indijska središnja banka.

U četvrtak će, pak, zasjedati čelnici Europske središnje banke koji će najvjerojatnije okončati program poticajnih mjera i signalizirati skorašnje povećanje kamata, s obzirom da se u eurozoni inflacija kreće na rekordnim razinama.

Jučer je, pak, ministrica financija SAD-a Janet Yellen kazala kako bi inflacija mogla ostati povišena te da će stoga u prijedlogu proračuna povećati procjenu stope inflacije u ovoj godini sa sadašnjih 4,7 posto.

Očekuje se i daljnje agresivno povećanje kamatnih stopa američke središnje banke.

Povećanje kamata i zaoštravanje monetarne politike nužno je kako bi se, nakon podužeg razdoblja tiskanja novca u cilju izvlačenja gospodarstava iz koronarecesije, suzbila inflacija.

No, to će usporiti rast svjetskog gospodarstva, koje je ionako pod pritiskom zbog rata u Ukrajini i poremećaja u nabavnim lancima.

A to povećava rizike od stagflacije, odnosno visoke inflacije i sporog rasta gospodarstava.

Svjetska banka smanjila je jučer procjene rasta globalnog gospodarstva u ovoj godini na 2,9 posto, dok je još u siječnju očekivala rast od 4,1 posto.