Na europskim se burzama u četvrtak ujutro trguje oprezno, nakon dva dana osjetnog rasta cijena dionica, jer ulagači ne žele dodatno riskirati, s obzirom da je inflacija u SAD-u dosegnula najviše razine u gotovo 40 godina.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,1 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,20 posto, na 7.534 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,25 posto, na 15.972 boda, a pariški CAC 0,40 posto, na 7.205 bodova.

I na azijskim se burzama trguje oprezno, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer, kada je dosegnuo najvišu razinu u mjesec dana.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao gotovo 1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Šangaju pale između 0,3 i 1,3 posto.

U Hong Kongu su blago porasle, a nešto više u Australiji jer rast cijena sirovina podržava uspon rudarskog sektora.

Na azijskim se burzama trguje oprezno jer se ulagači plaše da će širenje omikron varijante koronavirusa usporiti oporavak gospodarstava.

Jutros objavljeni podaci o većem nego što se očekivalo padu kreditiranja u Kini već ukazuju na usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Zbog toga kineska središnja banka već priprema nove poticajne mjere, no analitičari kažu da najvjerojatnije neće agresivno smanjiti kamatne stope jer je inflacija i dalje visoka.

U takvom okruženju ulagače nije potaknuo ni jučerašnji rast Wall Streeta drugi dan zaredom.

Jučer je objavljeno da su potrošačke cijene u SAD-u u prosincu prošle godine porasle 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su na godišnjoj razini skočile 7 posto, najviše u gotovo četiri desetljeća.

Unatoč visokoj inflaciji, tržište dionica je blago poraslo jer je podatak u skladu s očekivanjima analitičara.

„Ulagači su se plašili da bi inflacija mogla dosegnuti i više razine. Podaci su zabrinjavajući, no tržište je pomalo i odahnulo jer, ovi podaci potvrđuju najave čelnika američke središnje banke, pa Fed ne bi trebao biti agresivniji nego što se na tržištima očekuje", kaže Anthony Saglimbene, strateg u tvrtki Ameriprise Financial.

Dan prije predsjednik Feda Jerome Powella kazao je da je središnja banka odlučna osigurati da se inflacija ne ukorijeni.

Stoga će zaoštriti monetarnu politiku, uključujući povećanje kamata i smanjenje kupnje imovine, ali to ne bi trebalo zaustaviti pozitivne trendove na tržištu rada i rast gospodarstva.

Očekuje se da bi Fed već u ožujku mogao povećati ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, a potom još u dva ili tri navrata do kraja godine.