STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je oko 9,45 sati u plusu 0,2 posto, nakon što je jučer skliznuo na najnižu razinu u šest mjeseci.

Pritom je londonski FTSE indeks gotovo nepromijenjen, na 7.234 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,05 posto, na 11.953 boda, a pariški CAC 0,10 posto, na 5.305 bodova.

Nakon jučerašnjeg oštrog pada tih indeksa, jutrošnji je oporavak ograničen zbog novih negativnih vijesti iz europskih gospodarstava.

Tako je jutros objavljeno da je njemački izvoz u kolovozu neočekivano pao, nakon što je jučer objavljeno da je u istom mjesecu neočekivano pala i industrijska proizvodnja. To pokazuje, kažu analitičari, da najveće europsko gospodarstvo gubi na zamahu.

Uz to, premda su se kineska tržišta ponešto oporavila nakon jučerašnjeg oštrog pada, na burzama vlada oprez jer je Kina dozvolila pad tečaj juana, pa se dolarom od jučer trguje po cijeni većoj od 6,90 juana.

To bi trebalo biti pozitivno za kineske izvoznike jer zbog toga jača cjenovna konkurentnost njihovih proizvoda na inozemnim tržištima, no to bi moglo navesti i druge zemlje u Aziji na deprecijaciju njihovih valuta kako bi ostale konkurentne, kažu analitičari.

Niz posljednjih podataka ukazuje na to da kinesko gospodarstvo gubi na zamahu, pa se ulagači plaše prenaglog usporavanja rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva. Zbog toga je kineska središnja banka u nedjelju najavila da će od 15. listopada biti smanjena stopa izdvajanja obveznih rezervi i velikih i malih banaka za jedan postotni bod. Na taj se način smanjuju troškovi financiranja kompanija i građana, što bi trebalo podržati rast gospodarstva, kojemu šteti višemjesečni trgovinski rat između SAD-a i Kine.

Jutros je i Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio da se zbog uvođenja carina i zaoštravanja financijskih uvjeta u svijetu očekuje usporavanje rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini na 3,7 posto, dok se prije očekivao rast od 3,9 posto. Pritom je MMF smanjio procjene rasta kako SAD-a, tako i Kine te Europe u ovoj i idućoj godini.

Negativno na burze utječu i visoki prinosi na američke obveznice, koji se kreću na najvišim razinama u sedam godina, jer se očekuje da će američka središnja banka nastaviti s povećanjem ključnih kamatnih stopa.

Najveće svjetsko gospodarstvo, naime, snažno raste, a to bi moglo izazvati jačanje inflacije i pregrijavanje gospodarstva, pa je nedavno Fed signalizirao da bi, osim u prosincu, kamate mogao povećati još u tri navrata u idućoj godini, a potom još jednom na početku 2020.

Europski su ulagači oprezni i zbog sukoba između Rima i Bruxellesa, nakon što je talijanska vlada povećala procjene proračunskog manjka u idućim godinama nastojeći potaknuti rast gospodarstva. S druge strane, Europska komisija zagovara manji deficit kako bi se smanjio talijanski golemi javni dug, koji doseže 130 posto BDP-a i drugi je najveći u eurozoni, nakon grčkog, pa se posljednjih dana vodi verbalni rat između Rima i Bruxellesa.

I na azijskim burzama jutros se trguje oprezno, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica oko 9,45 sati bio gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer, kada je zaronio na najnižu razinu u 17 mjeseci.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks skliznuo 1,3 posto, na 23.469 bodova, najnižu razinu u tri tjedna.