Na europskim su burzama u utorak ujutro burzovni indeksi porasli, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima kompanija i ohrabrujućim porukama iz Europske središnje banke.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,3 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,63 posto, na 7.620 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,48 posto, na 15.280 bodova, a pariški CAC 0,68 posto, na 7.056 bodova.

Najviše su jutros porasle cijene dionica u naftnom sektoru, u prosjeku 0,8 posto, što se zahvaljuje kretanju cijena nafte na najvišim razinama u sedam godina i snažnim poslovnim rezultatima naftnih divova.

Tako je cijena dionice BP-a skočila 1,7 posto, nakon što je taj britanski naftni div izvijestio da je u prošloj godini ostvario najveću dobit u proteklih osam godina.

Pozitivno na raspoloženje ulagača utječe i jučerašnja poruka predsjednice Europske središnje banke Christine Lagarde da nema razloga za značajnije zaoštravanje monetarne politike jer bi u eurozoni inflacija mogla pasti i stabilizirati se oko 2 posto.

A na azijskim se burzama trguje oprezno, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,3 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Šangaju i Australiji porasle između 0,1 i 1 posto. U Hong Kongu su, pak, pale oko 1 posto.

Na burzama se trguje suzdržano, kao i jučer na Wall Streetu, gdje je Dow Jones ostao gotovo nepromijenjen, dok je S&P 500 oslabio 0,37 posto.

Ulagači na najvećoj svjetskoj burzi posljednjih su dana oprezni zbog nestabilnosti tehnološkog sektora.

Taj je sektor posljednjih godina snažno rastao zahvaljujući okruženju s niskim kamatama, no to razdoblje primiče se kraju jer se u ožujku očekuje povećanje ključnih kamatnih stopa američke središnje banke.

Vjeruje se da će u idućem razdoblju Fed agresivno zaoštravati monetarnu politiku jer se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u gotovo 40 godina.

Zbog toga portfelj menadžeri moraju prilagođavati svoje portfelje budućem okruženju s višim kamatama.

Nakon što je u petak objavljeno da je u SAD-u u siječnju broj zaposlenih porastao znatno više nego što se očekivalo, mnogi analitičari smatraju da je to Fedu otvorilo prostor za agresivnije povećanje kamata.

Stoga sada mnogi procjenjuju da bi središnja banka u ožujku mogla povećati ključne kamate za 0,50 postotnih bodova, a ne za 0,25 bodova, kako se dosad smatralo. Po tom bi scenariju ključna kamata na kraju godine mogla dosegnuti 1,5 posto.