Na početku tjedna na europskim burzama zabilježen je oštar pad najvažnijih indeksa kao reakcija na napad Izraela i SAD-a na Iran, najviše su potonule dioncie zrakoplovnih kompanija, a jedino su u plusu dionice naftnog sektora zbog skoka cijena nafte uslijed straha od poremećaja globalne opskrbe.

Paneuropski Stoxx 600 indeks potonuo je u 9,15 sati u minus 1,6 posto, nakon što je krajem prošloga tjedna dosegnuo rekordnu razinu. Svi dionički sektori izuzev naftnog i plinskog, zabilježili su pad cijena.

Istodobno, londonski Ftse indeks u minusu je 0,93 posto, na 10.808 bodova, njemački DAX za 2,3 posto, na 24.701 bodu, a francuski CAC za 2,34 posto, na 8.379 bodova.

Globalna tržišta kapitala u ponedjeljak su u padu, nakon što je u subotnjem napadu na Iran poginuo vrhovni vođa Islamske Republike, ajatolah Ali Hamnei, a SAD i Izrael pozivaju iranske građane da iskoriste priliku za svrgavanje režima.

Iran je zbog odmazde pokrenuo napade na američke baze na Bliskom istoku, a u operaciji su ubijena tri američka vojnika.

Dionice zrakoplovnih kompanija potonule

Cijene sirove nafte skočile su samo u nedjelju za više od 8 posto, jer sudionici na tržištu strahuju od velikih poremećaja u opskrbi. Terminske cijene američkih dionica pale su u ponedjeljak ujutro, kao i indeksi azijsko-pacifičkih tržišta, pri čemu su najviše pale cijene dionica zrakoplovnih kompanija usred poremećaja zračnog prostora na Bliskom istoku i zatvaranja zračnih luka.

Dionice Lufthanse i turističke tvrtke TUI potonule su jutros gotovo 12 posto.

Domino efekti bliskoistočnog sukoba, naime, utjecali su na putnike diljem svijeta. Dubai je u 2024. bio najprometnija međunarodna zračna luka na svijetu, prema podacima Međunarodnog vijeća zračnih luka, s 92 milijuna putnika, više od londonskog Heathrowa za 13 milijuna. Doha je te godine bila deseta najprometnija međunarodna zračna luka na svijetu. Zrakoplovne kompanije koje uobičajeno lete na ta odredišta prekinule su letove zbog zatvorenih zračnih prostora nad tim područjem.

Američki terminski indeksi jutros su u minusu za više od jedan posto, ukazujući da bi i na Wall Streetu poslijepodne cijene dionica mogle oštro pasti, jer sukob na Bliskom istoku ne pokazuje zasad znakove hlađenja, što je potaknulo bijeg kapitala prema sigurnim utočištima u nemirnim vremenima - zlato, američke državne obveznice i američki dolar.

Cijene nafte od 100 do 120 dolara za barel?

Zlato je jutros poskupjelo za otprilike 2 posto, dok se prinos 10-godišnjih američkih državnih obveznica nakratko spustilo na najnižu razinu u 11 mjeseci, uz rast cijene te obveznice.

Najviše rastu cijene nafte. Na američkom tržištu barel nafte jutros je poskupio 8,4 posto, na 72,81 dolar za barel, a londonski Brent za više od 9 posto, na 79,53 dolara. Fokus investitora je na Hormuškom tjesnacu, najkritičnijem energetskom čvorištu u svijetu, kroz koji prolaz nije službeno zatvoren, no promet tankerima je usporio zbog skoka osiguravateljskih premija, kako bi uključile i geopolitički rizik koji je iznenada iskrsnuo preko vikenda.

Rast cijena nafte ujedno budi strah od jačanja globalne inflacije. Naime, investicijska banka JPMorgan u bilješci je jutros upozorila da bi, ako poremećaji potraju dulje od tri tjedna, proizvođači u Zaljevu mogli iscrpiti skladišne ​​kapacitete i biti prisiljeni obustaviti proizvodnju, što bi moglo gurnuti Brent u raspon od 100 do 120 dolara.